Laboratorijska analiza vode sa javnih česmi u Beogradu, sprovedena u avgustu, pokazala je zabrinjavajuće rezultate. Od 45 analiziranih javnih česmi sa izvorskom vodom, samo je jedna, česma Jajinica, ocenjena kao ispravna za piće. Gradski zavod za javno zdravlje Beograd (GZJZ) objavio je da je čak 13 uzoraka pokazalo fizičko-hemijske nepravilnosti, dok je 24 uzorka bilo mikrobiološki neispravno. Takođe, 13 uzoraka je imalo loše biološko-parazitološke nalaze.
U saopštenju GZJZ-a naglašava se da rezultati laboratorijskih ispitivanja, iako mogu pokazivati hemijsku i mikrobiološku ispravnost, ne garantuju potpunu bezbednost vode za piće. Ukoliko je opšte stanje objekta javne česme nezadovoljavajuće, voda se može smatrati nebezbednom, čak i ako su laboratorijski rezultati pozitivni. Ovo je posebno važno uzeti u obzir jer se voda sa ovih česmi koristi u „sirovom“ stanju, bez prethodne obrade ili dezinfekcije.
Zavod upozorava građane da budu oprezni prilikom korišćenja javnih česmi. Mnoge česme imaju postavljene obaveštenja koja jasno ukazuju da voda nije za piće, ali se dešava da nesavesni građani skidaju ove oznake, što dodatno komplikuje situaciju. Na spisku česmi gde je zabranjeno piti vodu su Hajdučka česma, Miljakovački izbor, Sveta Petka na Kalemegdanu, kao i česme u Rakovici, Topčiderska česma, Milošev konak, Višnjica, Bele vode, Lisičji potok, Mali mokri Lug, i Manastir Rajinovac.
Preporuke GZJZ-a su jasne: građani treba da se informišu o higijenskoj ispravnosti vode pre nego što se odluče na korišćenje javnih česmi ili izvora. Ukoliko planiraju da donesu vodu kući, važno je koristiti higijenski bezbednu ambalažu koja je čista i dezinfikovana. Takođe, preporučuje se da se voda čuva u rashladnim uređajima i da se što pre iskoristi.
Program kontrole kvaliteta vode uključuje praćenje podzemne vode i vode za piće iz 17 javnih česmi tokom cele godine, sa učestalošću testiranja od dva puta mesečno. U prigradskim naseljima, testiranje se sprovodi jednom mesečno od aprila do septembra. Ove mere imaju za cilj da osiguraju da voda koju građani koriste bude što bezbednija.
S obzirom na to da se prirodni izvori vode često koriste, važno je naglasiti da može doći do promena u kvalitetu vode usled različitih faktora, kao što su vremenski uslovi, zagađenje okoline, ili čak i način korišćenja česmi. U svetlu ovih informacija, građanima se savetuje da ne oslanjaju isključivo na prethodne analize, već da redovno prate savete stručnjaka i izveštaje o kvalitetu vode.
U ovom trenutku, situacija sa javnim česmama u Beogradu predstavlja značajan izazov za javno zdravlje. Potrebna je veća pažnja na održavanje česmi, redovno čišćenje i obezbeđivanje odgovarajuće infrastrukture kako bi se smanjili rizici po zdravlje građana. Takođe, važno je da se podigne svest među građanima o potencijalnim opasnostima korišćenja neproverene vode.
Zaključno, iako javne česme predstavljaju tradicionalni izvor sveže vode, njihova ispravnost je često upitna. Građani treba da budu svesni rizika koji dolaze s korišćenjem ovih izvora i da se pridržavaju preporuka stručnjaka kako bi sačuvali svoje zdravlje. Održavanje komunikacije između javnih zdravstvenih institucija i građana je ključ za prevenciju potencijalnih zdravstvenih problema.