Bivša premijerka Danske, Hele Torning-Šmit, izjavila je u intervjuu za Skaj njuz da Sjedinjene Američke Države „maltretiraju“ Dansku zbog Grenlanda, nazivajući to „čin agresije“. Ove izjave dolaze u svetlu nedavnih komentara američkog predsednika Donalda Trampa, koji je izrazio interesovanje za Grenland iz razloga nacionalne bezbednosti.
Torning-Šmit je razgovarala o ovoj temi u podkastu „Izborna disfunkcija“, gde je izrazila zabrinutost zbog načina na koji se mala Danska suočava sa velikim silama poput Sjedinjenih Američkih Država. Ona je uporedila situaciju sa školskim dvorištem, naglašavajući da mala zemlja kao što je Danska teško može da se suprotstavi jačim državama. Ova izjava ukazuje na osećaj nemoći koji može da proizađe iz međunarodnih odnosa, posebno kada se radi o pitanjima koja uključuju strateške resurse i teritorije.
Grenland, koji je najveći ostrvski teritorijalni deo u svetu, ima značajne prirodne resurse, uključujući minerale i naftu, kao i stratešku lokaciju koja bi mogla biti od velike važnosti u vojnim i trgovinskim pitanjima. Ovaj interes Sjedinjenih Američkih Država za Grenland nije nov; Tramp je ranije izrazio želju da kupi ovo ostrvo, što je izazvalo reakciju danskih vlasti, koje su to odbacile kao „neprihvatljivo“.
Tokom intervjua, Torning-Šmit je naglasila kako je Danska, kao mala zemlja, često u teškoj poziciji kada se suočava sa velikim silama. Ova situacija ne odražava samo trenutne odnose između Danske i Sjedinjenih Američkih Država, već i šire međunarodne tenzije koje uključuju geopolitičke interese, posebno u arktičkom regionu. Kako klimatske promene otvaraju nove pomorske rute i resurse, tako se i borba za kontrolu nad ovim oblastima intenzivira.
Trampova administracija je više puta naglašavala stratešku važnost Arktika i potrebu za američkim prisustvom u ovom regionu. U tom kontekstu, Grenland postaje ključna tačka interesovanja. Tokom poslednjih godina, Sjedinjene Američke Države su povećale svoje vojne aktivnosti u Arktiku, što je izazvalo zabrinutost u Danskoj i drugim nordijskim zemljama.
U međuvremenu, Danska se suočava s vlastitim unutrašnjim izazovima, uključujući pitanja vezana za autonomiju Grenlanda i njegovih lokalnih vlasti. Grenland je autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske, ali se sve više čuje poziv na veću nezavisnost i samostalnu kontrolu nad resursima. Ova pitanja dodatno komplikuju situaciju i stavove prema američkom interesovanju.
Torning-Šmit je, stoga, istakla važnost dijaloga i saradnje između Danske i Sjedinjenih Američkih Država, ali i potrebu za očuvanjem danskog suvereniteta i interesa. Ona je naglasila da je važno da Danska ostane čvrsta u svojim stavovima i da ne dozvoli da je velike sile pritiskaju.
Ovo pitanje, koje se čini kao lokalni sukob između Danske i Sjedinjenih Američkih Država, zapravo ima šire implikacije na međunarodne odnose i geopolitičku dinamiku u Arktiku. Kako se globalne tenzije povećavaju, tako će i mala Danska morati da pronađe načine da se zaštiti i osigura svoje interese, dok istovremeno održava odnose sa moćnijim državama.
U zaključku, situacija oko Grenlanda može biti samo jedan od mnogih primera kako mala zemlja može biti pogođena geopolitičkim igrama velikih sila. Danska će morati da balansira između očuvanja svojih nacionalnih interesa i vođenja dijaloga s državama koje imaju različite prioritete.
