Clio, Arhipelag i Geopoetika otkazali učešće na Sajmu

Marija Đorđević avatar

Sajam knjiga, najistaknutija kulturna manifestacija u Srbiji, održaće se od 25. oktobra do 1. novembra. Ove godine, datum održavanja izaziva brojne polemike, jer se poklapa sa godišnjicom tragedije u Novom Sadu, što je navelo neke izdavače da razmotre povlačenje sa sajma. Direktor i glavni urednik izdavačke kuće „Clio“, Zoran Hamović, ističe da su izdavačke kuće pokušale uspostaviti dijalog sa upravom Beogradskog sajma u vezi sa ovim pitanjem, ali su ti pokušaji bili bezuspešni.

Hamović je naveo dva glavna zahteva: prvi je da se izbegne 1. novembar kao datum završetka sajma, predlažući da se manifestacija završi u petak, 31. oktobra, što bi značilo da bi sajamski dani počeli ranije, 23. oktobra. Drugi zahtev je bio smanjenje cene zakupa prostora na sajmu za 30 procenata. Nažalost, „Clio“ je najavio da ove godine neće učestvovati na Sajmu knjiga.

Pored „Clia“, učešće su otkazali i izdavačke kuće Arhipelag, Geopoetika i Makart. Pisac i kolumnista Euronews-a, Muharem Bazdulj, upozorava da bi ovakva situacija mogla imati dugoročne posledice po kulturu u Srbiji. On ukazuje na to da ove izdavačke kuće zauzimaju važan deo centralnog prostora na sajmu i, bez njih, manifestacija neće biti ona na koju su posetioci navikli.

Organizatori su prethodno saopštili da je datum održavanja Sajma knjiga odlučen još u aprilu, kada su se nadali rekordnoj poseti. Ove godine, 68. Sajam knjiga nosi slogan „Tvoja nova priča“ i održaće se u halama 1, 1a, 2a i 4, sa Kiprom kao zemljom počasnim gostom.

Najavljeno je da će učestvovati više od 400 direktnih izlagača iz Srbije i Kipra, kao i iz drugih zemalja poput Rumunije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Grčke, Nemačke, Belorusije, Rusije, Irana, Gruzije, Maroka i Tunisa. Među gostima sajma naći će se i renomirani autori poput Vesne Goldsvorti iz Velike Britanije, holandsko-britanskog autora Alija Fenika i škotske spisateljice Dženi Kolgan.

Sajam će takođe odati počast 110. godišnjici rođenja Branka Ćopića programskom celinom „Čarobna šuma“. Takođe, program „Pevam danju, pevam noću“ biće posvećen poeziji Branka Radičevića, povodom 200. godišnjice njegovog rođenja. Program „Mostovi reči“ podseća na pola veka od smrti nobelovca Ive Andrića, dok je „Granica stvaralaštva“ posveta pitanjima ljudske i mašinske kreativnosti.

Uprkos kontroverzama oko datuma održavanja, Sajam knjiga ostaje ključna tačka okupljanja ljubitelja književnosti, izdavača, autora i svih onih koji žele da proslave knjigu kao kulturnu vrednost. Ova manifestacija je prilika da se predstavite i upoznate sa novim delima, autorima i idejama koje oblikuju savremenu književnost.

U tom svetlu, važno je napomenuti da su ovakve kulturne manifestacije neophodne za promociju čitanja i književnosti, posebno u vreme kada se suočavamo sa sve većim izazovima u očuvanju kulturne baštine i stvaralaštva. Učešće velikih izdavača i autora u takvim događajima ne samo da obogaćuje kulturni život, već i inspiriše nove generacije čitalaca.

S obzirom na sve navedeno, ostaje da se vidi kako će se situacija razvijati i kakav će uticaj imati na ovaj značajan događaj u svetu knjiga. U svakom slučaju, Sajam knjiga ostaje simbol kulturne dinamike i vitalnosti, a njegovo održavanje, bez obzira na izazove, predstavlja važan korak ka očuvanju književne tradicije i unapređenju kulturnog dijaloga u društvu.

Marija Đorđević avatar

Više članaka i postova