Pravna služba Evropske unije trenutno traži asistente koji će pomoći u izradi ugovora o pristupanju Crne Gore EU. Ova inicijativa označava početak važnog procesa kojim će se definisati uslovi pridruživanja, kao i potreba za prevođenjem zakonodavstva. Ministrica evropskih poslova Maida Gorčević izrazila je zadovoljstvo ovom odlukom, naglašavajući da se otvaraju nove mogućnosti za građane Crne Gore da grade karijere unutar institucija EU. Kako je istaknuto, asistenti koji budu angažovani će morati govoriti crnogorskim jezikom, koji će, po ulasku zemlje u EU, biti zvanični jezik briselske administracije.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2023. godine, srpski jezik je maternji za 269.307 građana ili 43,1% stanovništva, dok crnogorski jezik govori 215.299 osoba, što čini 34,5% populacije. Kada se govori o nacionalnoj pripadnosti, 256.436 ili 41,1% su Crnogorci, dok 205.370 ili 32,9% čine Srbi. Osim toga, podaci o verskoj strukturi pokazuju da je 443.394 građana pravoslavne veroispovesti, 124.668 islamske, 20.408 katoličke, a 14.260 su ateisti. Srpska pravoslavna crkva ostaje institucija kojoj građani Crne Gore najviše veruju.
Profesor lingvistike sa Univerziteta Crne Gore, Igor Lakić, izjavio je za „Politiko“ da govornici hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika lako razumeju crnogorski jezik, s obzirom na to da su razlike među ovim jezicima minimalne. Lakić je napomenuo da su sličnosti među južnoslovenskim jezicima veće od 95%, ističući potrebu za prevodiocima za crnogorski jezik. Ovaj zahtev, kako je naglasio, nije samo lingvističko pitanje, već obuhvata i političke, ekonomske i druge karakteristike koje jedino prevodioci iz ovih zemalja mogu adekvatno preneti.
Jedan od značajnih aspekata ulaska Crne Gore u EU je i finansijski trošak povezan sa zapošljavanjem prevodilaca. Evropska unija godišnje troši oko milijardu evra na prevod zakona na svih 24 zvanična jezika. U slučaju da crnogorski postane 25. zvanični jezik, EU će morati da angažuje dodatne prevodioce i tumače. Ministarka Gorčević je nedavno pozvala diplomirane pravnike u Crnoj Gori da se prijave i postanu deo ovog procesa, čime se dodatno otvara mogućnost za zapošljavanje mladih stručnjaka.
Ova situacija otvara šira pitanja o identitetu i jeziku u Crnoj Gori. Iako je crnogorski jezik zvanično priznat, srpski ostaje dominantan jezik među građanima. Ova jezička i kulturna dinamika može stvoriti izazove u budućem procesu integracije Crne Gore u Evropsku uniju. S obzirom na to da jezik igra ključnu ulogu u identitetu i pripadnosti, ovakvi procesi mogu izazvati tenzije među različitim etničkim i jezičkim grupama unutar zemlje.
Uprkos ovim izazovima, Crna Gora nastavlja da se kreće ka svom cilju članstva u EU, a uključivanje crnogorskog jezika u zvanične jezike EU može se smatrati značajnim korakom ka jačanju nacionalnog identiteta. Očekuje se da će se u narednim godinama proces pridruživanja ubrzati, uz sve veću potrebu za jezičkom i kulturnom pameću u institucijama EU.
U svetlu ovih događaja, građani Crne Gore će morati da se suoče sa pitanjima identiteta, jezika i pripadnosti dok se zemlja priprema za ulazak u EU. Kako se situacija razvija, važno je pratiti kako će se jezičke politike i identitet razvijati u okviru evropskog okvira, a koji će oblikovati budućnost Crne Gore na evropskoj sceni.
