Da li će Pariz zaista srušiti Ajfelov toranj sledeće godine

Stefan Milosavljević avatar

Senzacionalne tvrdnje o rušenju Ajfelove kule 2026. godine postale su viralne na društvenim mrežama, usled privremenog zatvaranja ovog poznatog simbola Pariza. Ajfelova kula, koja se uzdiže na 330 metara i predstavlja jedan od najvažnijih spomenika na svetu, svake godine privlači milione posetilaca. U 2023. godini, prihod od njenog korišćenja iznosio je 117,87 miliona evra, a kula zapošljava više od 300 ljudi, čineći je jednim od retkih francuskih spomenika koji ne zavise od državnih subvencija.

Ono što je pokrenulo ovu lavinu glasina jeste zatvaranje Ajfelove kule 2. oktobra. Naime, tog dana je više od 200 gradova širom Francuske bilo mesto masovnih protesta protiv vladinih mera smanjenja potrošnje. U Parizu, hiljade ljudi su se uključile u štrajkove, što je dovelo do toga da je Ajfelova kula obustavila pristup posetiocima iz bezbednosnih razloga. Na ulazu je visio znak s obaveštenjem: „Zbog štrajka, Ajfelova kula je zatvorena. Izvinjavamo se.“

Nekoliko nedelja pre protesta, jedan satirični medij objavio je članak u kojem se nasmejao na račun ideje da bi Ajfelova kula mogla biti srušena buldožerom i pretvorena u džinovski tobogan ili koncertnu dvoranu. Međutim, informacije su se brzo pomešale sa stvarnim događajima. Na društvenoj mreži „X“ počele su da se šire lažne tvrdnje o tome da će Ajfelova kula biti srušena 2026. godine, nakon isteka operativnog zakupa. U tim lažnim objavama se navodilo da su strukturni zamor, skupo održavanje i rastuće žalbe javnosti ključni razlozi za ovu „šokantnu“ odluku.

Reakcije na društvenim mrežama bile su različite: neki korisnici su se zabrinuli za sudbinu svoje omiljene tačke za prosidbu, dok su drugi brzo ukazivali na to da su vesti lažne. Uprkos tome, kompanija za eksploataciju Ajfelovog tornja (SETE) nije se oglašavala u vezi s ovim dezinformacijama, a turisti su i dalje mogli da rezervišu karte za posetu.

Lažne vesti, poput onih o Ajfelovoj kuli, mogu imati značajan uticaj na turističku industriju, izazivajući paniku među potencijalnim posetiocima. Na primer, ranije ove godine Italija je najavila mere protiv lažnih recenzija hotela i restorana, s obzirom na to da su vlasnici preduzeća izjavili da im lažne informacije narušavaju reputaciju. Prema podacima italijanskog ministarstva preduća, lažni sadržaj može uticati na prihode od 6 do 30 procenata u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Kao rezultat toga, Italija je uvela nova pravila koja zahtevaju od turista da dokažu svoju posetu pre nego što ostave recenziju, što je korak ka očuvanju integriteta turističke industrije. Danijela Santanče, italijanska ministarka turizma, izjavila je da su ovakve regulative ključne za uspeh preduzeća i za poverenje potrošača i turista.

U svetlu ovih događaja, važno je naglasiti kako dezinformacije mogu oblikovati javno mnjenje i ponašanje potrošača. U slučaju Ajfelove kule, širenje lažnih informacija dovelo je do zabrinutosti među turistima, dok su drugi bili svesni da je reč o neosnovanim tvrdnjama. Stoga, prosvetljivanje javnosti o tome kako prepoznati lažne vesti može biti od suštinskog značaja za očuvanje reputacije popularnih turističkih destinacija.

Iako su mnogi skeptični prema ovakvim preuveličanjima, one mogu dovesti do neželjenih posledica po turističku industriju. U svetu gde informacije putuju brže nego ikada, važno je imati na umu da je proverenost izvora ključna za donošenje informisanih odluka. Ajfelova kula ostaje simbol Francuske i njena budućnost je i dalje sigurna, unatoč viralnim glasinama koje su se pojavile u poslednje vreme.

Stefan Milosavljević avatar