Destinacije na koje “beži” sve veći broj turista u Evropi

Stefan Milosavljević avatar

Očekuje se da će „sveži odmori“ na destinacijama poput Norveške, Islanda i Finske nastaviti da rastu u popularnosti ovog leta. Ovaj trend, koji se javlja kao odgovor na visoke temperature i gužve na tradicionalnim letnjim destinacijama kao što su Grčka, Španija, Italija i Portugal, dodatno je pojačan sve češćim ekstremnim vremenskim uslovima, uključujući toplotne talase i šumske požare. Prema analizi kompanije Virtuoso, putovanja ka hladnijim destinacijama kao što su Kanada, Finska i Island porasla su za 44% u 2024. godini.

Kompanija Dragon Pass beleži više od 100% povećanja rezervacija za Švedsku, Norvešku, Dansku i Finsku u prethodnoj godini, uz očekivanje dodatnog rasta od 30% za ovu godinu. Džejms Tornton, generalni direktor kompanije Intrepid Travel, ističe da se veliki broj putnika prevozi na Islandu, što ukazuje na rastuću potražnju za ovim regionima. Hladnije destinacije nude zapanjujuće pejzaže i uzbudljive aktivnosti na otvorenom, a takođe su i predvodnice održivog turizma.

Jedan od ključnih faktora koji podstiču turiste da biraju nordijske zemlje je želja da pobegnu od toplotnih talasa u Južnoj Evropi. Endi Maršal iz kompanije Polar Escapes primećuje da su putnici često odlazili na Svalbard tokom leta kako bi uživali u svežim temperaturama i glečerima. Tokom letnjih meseci, mnoge nordijske regije postaju pristupačnije, nudeći spektakularne predele i brojne avanturističke aktivnosti. Dugi dani, koji ponekad traju i do 24 sata, omogućavaju putnicima da maksimalno iskoriste svoje vreme.

Nordijski „sveži odmori“ pružaju putnicima priliku da se upuste u neprohodne puteve, posebno s obzirom na rastuće proteste protiv prekomernog turizma u Južnoj Evropi. Ova mesta nude dublje veze s lokalnim stanovništvom, što je teže ostvariti u prenatrpanim destinacijama. Tornton naglašava da je u savremenom putovanju važno povezivanje s drugima, a nordijske destinacije nude mogućnost za stvaranje zajednice i odmak od svakodnevnih briga.

Iako su nordijske destinacije privlačne, postavlja se pitanje mogu li postati žrtve masovnog turizma. Sa preusmeravanjem turizma ka hladnijim mestima, postoji zabrinutost da bi to moglo stvoriti pritisak na gradove poput Rejkjavika i Bergena, koji možda nisu dobro opremljeni za veliki broj posetilaca. Megan Vila iz kompanije Expat Explore napominje da su nordijske zemlje manje po veličini i imaju kraću turističku sezonu, što može dovesti do gužvi.

Nekoliko nordijskih zemalja već prepoznaje rizike od prekomernog turizma i razvija održive turističke politike. Ovo uključuje podsticanje dužih boravaka i raspoređivanje posetilaca na različite regione. Međutim, „sveži odmori“ mogu doneti i izazove, kao što su nepredvidive vremenske prilike i visoke cene, a ograničen smeštaj često zahteva ranije planiranje.

Olivije Heušen iz kompanije Insider Villas upozorava da neka mesta nisu dovoljno razvijena za turizam, što može otežati pristup prevozu i opcijama ishrane. Ako putnici traže živopisni noćni život, nordijske destinacije mogu delovati prilično tiho. Takođe, udaljenost do ovih destinacija može značiti duže vreme putovanja i manje avionskih veza.

U zaključku, dok „sveži odmori“ nude privlačne alternative za letovanje tokom vrućih meseci, važno je da putnici budu svesni izazova i potencijalnih problema. Nordijske zemlje nude jedinstvena iskustva i prirodne lepote, ali je važno planirati unapred i biti spreman na moguće prepreke.

Stefan Milosavljević avatar