Učenica (17) iz Obrenovca prijavila je policiji da su je napale dve drugarice. Ova situacija se desila na ulici, gde je napadnuta devojka tvrdila da je jedna od napadačica udarala šamarima, dok je druga koristila pesnice. Nakon prijave, policija je obavestila Centar za socijalni rad, tužilaštvo i školu koju pohađaju učesnice incidenta. Napadnuta učenica je zadobila lake povrede.
Vršnjačko nasilje predstavlja ozbiljan društveni problem u Srbiji i obuhvata različite oblike fizičkog, psihičkog, verbalnog, digitalnog i socijalnog nasilja među decom i mladima. Kazne za počinioce zavise od uzrasta i ozbiljnosti dela.
Prema važećim zakonima Republike Srbije, kazne za vršnjačko nasilje se razlikuju u zavisnosti od uzrasta počinioca:
Za decu mlađu od 14 godina, koja se po zakonu smatraju neuračunljivim licima, ne postoji krivična odgovornost. U ovom slučaju, škola i Centar za socijalni rad mogu sprovoditi vaspitne mere, kao što su upozorenja ili uključivanje u savetodavni rad. Roditelji ovih mališana mogu biti kažnjeni zbog zanemarivanja dužnosti.
Škole primenjuju Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, što može uključivati opomene, ukore ili čak premeštanje učenika u drugu školu.
Kada je reč o deci uzrasta od 14 do 18 godina, oni su krivično odgovorni, ali se postupak vodi po Zakonu o maloletnicima. Mogu im se izreći vaspitne mere, kao što su pojačan nadzor ili obavezni rad sa psihologom. U težim slučajevima, može doći do upućivanja u vaspitnu ustanovu ili čak do zatvorske kazne u Vaspitno-popravnom domu.
Kada je nasilje posebno teško, kao što su teške telesne povrede ili seksualno nasilje, kazne mogu biti veoma ozbiljne, sa zatvorskim kaznama od 5 do 10 godina.
Punoletne osobe (18+) koje učestvuju u nasilju snose punu krivičnu odgovornost. Moguće kazne uključuju novčane kazne i zatvor, čije trajanje može varirati od 3 meseca do 12 godina, u zavisnosti od težine dela. Dela poput nasilničkog ponašanja, ugrožavanja sigurnosti, povreda i mučenja su jasno definisana u Krivičnom zakoniku.
Vršnjačko nasilje ostavlja dugotrajne posledice kako na žrtve, tako i na počinioce. Žrtve mogu patiti od psiholoških problema, niskog samopouzdanja i poteškoća u socijalizaciji. Počinioci, s druge strane, mogu razviti antisocijalno ponašanje i suočiti se s pravnim posledicama koje mogu uticati na njihov budući život.
Zato je važno da se svi odgovorni, od roditelja do učitelja i školskih vlasti, uključe u prevenciju i rešavanje vršnjačkog nasilja. Edukacija o tome šta je nasilje, kako ga prepoznati i kako se zaštititi, ključna je za stvaranje sigurnijeg okruženja za decu i mlade.
U Srbiji postoje različiti programi i inicijative koje se bave ovim problemom, ali je potrebno još mnogo posla kako bi se smanjio broj slučajeva vršnjačkog nasilja. Uloga društva je da se aktivno uključuje u borbu protiv nasilja i da pruži podršku žrtvama.
Vršnjačko nasilje je problem koji zahteva zajednički pristup svih članova društva. Samo kroz saradnju i edukaciju možemo ostvariti promene koje će doprineti sigurnijem i zdravijem okruženju za našu decu.
