Evija vrvi od ljubičastih meduza, kako se zaštititi

Stefan Milosavljević avatar

Grčko ostrvo Evija se suočava sa novim izazovom tokom turističke sezone – invazijom ljubičastih meduza (Pelagia noctiluca). Posle razarajućih požara i poplava, vlasti regiona Centralne Grčke pokrenule su projekat postavljanja plutajućih barijera u dužini od 10 kilometara, kako bi zaštitile plaže i obezbedile sigurnost kupača. Ovaj ambiciozni plan je prvi put organizovan na regionalnom nivou i ima za cilj da spreči ekonomske gubitke koje su meduze prouzrokovale prošle godine.

U prošloj sezoni, ljubičaste meduze su izazvale ozbiljne probleme za turizam na ostrvu. Prema podacima lokalnih hotelijera, u julu i avgustu došlo je do otkazivanja oko 20% rezervacija. Turisti koji su već stigli na odmor bili su nezadovoljni jer nisu mogli da se kupaju, što je primoralo ugostitelje i lokalne vlasti da pronađu dugoročno rešenje.

Guverner regiona Centralne Grčke, Fanis Spanos, potpisao je odluku o izdavanju 1,5 miliona evra iz Regionalnog razvojnog programa za period 2026-2030. Ova sredstva su namenjena za postavljanje zaštitnih mreža u sedam opština koje izlaze na dva zaliva. Među prvima su opštine Istieja-Edipsos, Mantudi-Limni i Lokros, gde se očekuje da barijere budu postavljene već početkom juna.

Projekat obuhvata 59 registrovanih plaža, a zaštitne mreže se postavljaju u obliku ćiriličnog slova „P“, koje dopire do dna mora i tako sprečava meduze da dođu do obale. Trošak postavljanja jedne barijere kreće se između 8.000 i 12.000 evra, što stručnjaci smatraju malom cenom u poređenju sa mogućim gubicima u turizmu. Ipak, biolog Janis Taklis upozorava da mreže zahtevaju redovno održavanje kako bi se sprečilo nakupljanje drugih morskih organizama koji bi mogli da poremete lokalni ekosistem.

Strah od nove invazije ljubičastih meduza nije neosnovan. Ribari i ronioci su tokom zime prijavljivali prisustvo ovih meduza u dubinama zaliva, a masovno izbacivanje na obalu zabeleženo je već u februaru i aprilu. Naučnici potvrđuju da se populacija ovih meduza razmnožava u dubokim delovima zaliva, gde se nalaze na dubini od oko 400 metara.

Pojava ljubičastih meduza nije više ciklična pojava kao ranije. Od 2015. godine, njihovi ciklusi se drastično skratili, a sada se javljaju svake dve do tri godine. Glavni uzroci su klimatske promene i ljudska aktivnost, naročito prekomerni ribolov. Povećanje temperatura mora stvara idealne uslove za razmnožavanje meduza, dok prekomerni izlov riba i smanjenje broja morskih kornjača ostavlja meduze bez prirodnih neprijatelja.

Stručnjaci pozivaju na smirenost uprkos alarmantnim naslovima. Anastasija Miliu, direktorka istraživanja u Institutu „Arhipelagos“, ističe da meduze ne treba posmatrati kao „čudovišta“. One su deo lanca ishrane i njihovo prisustvo je prirodan proces. Čak i kada se pojave u velikom broju, to su prolazne epizode koje zavise od morskih struja.

Ipak, preduzimanje mera poput postavljanja barijera je opravdano kako bi se ljudima omogućilo nesmetano uživanje u moru. Takođe, važno je raditi na zaštiti morskih predatora koji bi prirodno regulisali broj meduza.

U slučaju kontakta sa ljubičastom meduzom, važno je znati kako postupiti. Njeno žarenje može izazvati bol i otok, ali obično nije opasno po život. Grčka nacionalna organizacija za javno zdravlje savetuje uklanjanje pipaka sa kože pažljivo, koristeći pincetu ili plastičnu karticu, i ispiranje mesta uboda morskom vodom. Upotreba slatke vode može pogoršati bol. Nakon toga, preporučuje se stavljanje hladnih obloga ili leda kako bi se smanjio otok. Ako se pojave ozbiljniji simptomi, poput otežanog disanja, neophodno je potražiti medicinsku pomoć.

Stefan Milosavljević avatar