Glas preduzetnika u nekim mestima beleži pad prometa između 20 i 30 odsto

Vojislav Milovanović avatar

U spicu turističke sezone u Hrvatskoj, broj posetilaca dostigao je milion i 50 hiljada, prema nepotpunim podacima e-Visitora, centralnog elektronskog sistema za brojanje turista. Ovi podaci ukazuju na to da se Hrvatska ponovo vraća u normalu nakon izazova koje je donela prethodna godina.

Većina turista uživa na obali Jadranskog mora, a najviše ih dolazi iz Nemačke, što je očekivano s obzirom na historijski jaču vezu između ove dve zemlje u turizmu. Pored Nemačke, tu su i domaći gosti, dok se među ostalim posetiocima nalaze Slovenci, Poljaci, Austrijanci, Česi i Mađari. Ovaj trend ukazuje na to da Hrvatska ostaje omiljena destinacija za turiste iz centralne i istočne Evrope.

Kada su u pitanju specifične destinacije, Istra se ponovo pokazuje kao najprivlačnija regija, a odmah zatim slede Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner. Ove oblasti nude širok spektar aktivnosti i atrakcija, od prelepih plaža do kulturnih znamenitosti, što ih čini idealnim mestima za odmor.

I pored ohrabrujućih podataka o broju posetilaca, postoje i izveštaji o padu prometa u nekim delovima Hrvatske. Kako navode iz Udruženja Glas preduzetnika, promet je pao između 20 i 30 odsto u mestima koja nisu Split ili Dubrovnik, dok su u ovim popularnim turističkim destinacijama zabeleženi padovi od oko 10 procenata. Ovi podaci sugerišu da postoje značajne razlike u turističkom prometu zavisno od lokacije.

Bruno Samardžić, predsednik Udruženja Glas preduzetnika, istakao je da su prodajne aktivnosti u nekim slučajevima ostale na nivou prethodne godine. „U mestima koja nisu Split, Dubrovnik, pad prometa je između 20 i 30 posto, po njihovim iskustvima. U Splitu i Dubrovniku oko desetak posto. Ono što je interesantno je da smo isto tako bili u kontaktu sa distributerima koji su rekli da je kod njih prodaja slična kao prošle godine, što znači da se puno te prodaje prebacilo iz ugostiteljskih objekata u kućnu potrošnju, to jest, unutar samog apartmana i slično“, kazao je Samardžić.

Ova promena u potrošačkom ponašanju može biti rezultat različitih faktora, uključujući ekonomsku situaciju i promene u preferencijama turista. Mnogi posetioci odlučuju se za samostalno pripremanje obroka tokom boravka, što može biti i praktičnije i ekonomičnije. Ova tendencija može da utiče na poslovanje restorana i ugostiteljskih objekata, koji se suočavaju s izazovima da privuku turiste da jedu napolju.

Uprkos izazovima koje donosi smanjeni promet u određenim regijama, Hrvatska se i dalje smatra jednom od najlepših turističkih destinacija u Evropi. Njene prirodne lepote, bogata kultura i raznovrsne aktivnosti i dalje privlače turiste iz celog sveta.

Kako sezona odmiče, očekuje se da će se situacija stabilizovati, a lokalni turizam nastaviti da se razvija. U međuvremenu, vlasti i turističke organizacije rade na promociji manjih i manje poznatih destinacija kako bi se podstakao ravnomerniji turistički promet i smanjila preopterećenost popularnijih lokacija.

Za turiste koji planiraju da posete Hrvatsku, preporučuje se da unapred istraže različite opcije smeštaja i aktivnosti, kako bi maksimalno iskoristili svoje vreme i uživali u svemu što ova prelepa zemlja ima da ponudi. Sa dolaskom sve većeg broja posetilaca, jasno je da Hrvatska ostaje ključna tačka na turističkoj mapi Evrope.

Vojislav Milovanović avatar