Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima, s obzirom na starenje populacije, što je primorava da se nastavi oslanjati na uvoz radne snage iz inostranstva kako bi zadovoljila potrebe tržišta. Prema najnovijim podacima Evrostata, Hrvatska ima najstarije stanovništvo u srednjoj i istočnoj Evropi sa prosečnom starošću od 45,4 godine, što je u skladu s trendovima u bivšoj Jugoslaviji, uključujući Sloveniju i Srbiju, gde je prosečna starost 45,2 godine.
U 2023. godini, Hrvatska je postala evropski lider u uvozu radne snage, a analize pokazuju da će se ovaj trend nastaviti i u narednim godinama. Prema informacijama portala Poslovni, čak 95% svih dozvola za boravak u zemlji je namenjeno stranim radnicima. Ovaj podatak ukazuje na značajan ekonomski rast i prilagodljivost hrvatskog tržišta rada, ali takođe postavlja nove strukturne i političke izazove.
U poređenju s Evropskom unijom, gde je procenat stranih radnika na sličan način mnogo niži (34%), Hrvatska se izdvaja kao primer zemlje koja se oslanja na inostranu radnu snagu kako bi održala i unapredila svoj ekonomski razvoj.
Istraživanje sprovedeno među 400 stranih radnika u Hrvatskoj, među kojima su najzastupljeniji radnici sa Filipina, iz Nepala i Indije, otkriva zanimljive podatke o njihovom zaposlenju. Oko 22% anketiranih radi u sektoru transporta, 19% u ugostiteljstvu, a 17% u građevinarstvu. Ekonomski razlozi su najčešći motiv za dolazak u Hrvatsku, a skoro 90% učesnika istraživanja izjavilo je da finansijski pomažu svoje porodice.
Oko 32% stranih radnika planira da ostane u Hrvatskoj do pet godina, dok 23% želi da se zadrži između šest i deset godina. Takođe, 20% planira da ostane do penzije, a 19% do kraja svog života. Ovi podaci govore o dugoročnim ambicijama stranih radnika, koji su često motivisani potrebom za boljim ekonomskim uslovima.
Iako su strani radnici u Hrvatskoj zadovoljni nekim aspektima svog života, kao što su zdravlje, postoji i nezadovoljstvo u vezi sa životnim standardom. Istraživanje pokazuje da se, uprkos raznim preprekama, 34% radnika smatra da im se kvalitet života značajno poboljšao nakon dolaska u Hrvatsku. Ovaj podatak može ukazivati na to da je Hrvatska postala privlačna destinacija za radnike iz zemalja u razvoju, koji traže bolje životne uslove i mogućnosti za rad.
U svetlu ovih informacija, jasno je da Hrvatska mora nastaviti da razmatra strategije za privlačenje i zadržavanje stranih radnika kako bi se suprotstavila izazovima starenja populacije. Uvođenje politika koje olakšavaju integraciju stranih radnika u društvo i ekonomiju može doprineti stvaranju stabilnijeg tržišta rada i održivog ekonomskog rasta.
Dok se Hrvatska suočava s ovim izazovima, važno je da se fokusira na razvoj sistema podrške za strane radnike, koji uključuje obrazovanje, jezičke kurseve i pomoć u pronalaženju stanovanja. Takođe, saradnja sa zemljama iz kojih dolaze ovi radnici može doprineti boljem razumevanju njihovih potreba i očekivanja.
U zaključku, Hrvatska se nalazi na prekretnici i mora se prilagoditi novim demografskim i ekonomskim realnostima. Uvoz radne snage iz inostranstva može biti rešenje, ali je ključno postaviti temelje za integraciju i podršku ovim radnicima kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i prosperitet zemlje.
