Hrvatska ekonomija u trećem kvartalu 2025. porasla za 2,3 odsto međugodišnje

Vojislav Milovanović avatar

Hrvatska ekonomija je, prema prvoj preliminarnoj proceni, u trećem kvartalu 2025. godine zabeležila rast od 2,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj rezultat predstavlja usporavanje u poređenju sa revidiranim rastom od 3,6 odsto koji je zabeležen u drugom kvartalu 2025. godine. Ove podatke je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS) Republike Hrvatske.

U trećem kvartalu 2025. godine, hrvatski izvoz je opao za 1,1 odsto u međugodišnjem poređenju, dok je istovremeno uvoz porastao za 2,4 odsto. Ova situacija negativno je uticala na bruto domaći proizvod (BDP) zemlje, koji se, kako se čini, suočava s izazovima u vanjskotrgovinskoj razmeni. U drugom kvartalu 2025. godine, situacija je bila znatno povoljnija, kada je zabeležen rast izvoza od 0,7 odsto i skroman rast uvoza od 0,1 odsto.

U analizi trenutnog stanja hrvatske ekonomije, stručnjaci ističu da je usporavanje rasta BDP-a zabrinjavajuće, s obzirom na to da je ekonomski oporavak zemlje nakon pandemije COVID-19 bio u fokusu javnosti i vlasti. Očekivanja su bila da će rast nastaviti s pozitivnim trendom, ali se čini da su globalni ekonomski faktori, uključujući inflaciju i promene u trgovinskim tokovima, stvorili prepreke.

U ovom kontekstu, analitičari ukazuju na potrebu za dodatnim merama podrške privredi kako bi se podstakao izvoz i smanjila zavisnost od uvoza. Preporučuje se jačanje domaće proizvodnje, kao i diversifikacija izvoza, što bi moglo pomoći u stabilizaciji ekonomskih pokazatelja.

Pored toga, važno je napomenuti da je i dalje prisutna neizvesnost u globalnom ekonomskom okruženju, koja može dodatno uticati na hrvatsku ekonomiju. Stručnjaci skreću pažnju na potrebu za praćenjem kretanja kamatnih stopa, inflacije i potražnje na stranim tržištima, jer svi ovi faktori mogu imati značajan uticaj na hrvatsku ekonomsku situaciju.

U međuvremenu, hrvatska vlada nastavlja da radi na unapređenju poslovnog okruženja i privlačenju stranih investicija, što bi moglo pomoći u jačanju ekonomije. Takođe, planovi za razvoj infrastrukture i poticanje inovacija su u fokusu, kako bi se omogućila dugoročna održivost rasta.

Stručnjaci očekuju da će se u narednim kvartalima ekonomija stabilizovati, ali upozoravaju da će za to biti potrebne ozbiljne reforme i prilagođavanje strategija. Uzimajući u obzir trenutne trendove, ključno je da Hrvatska pronađe načine za jačanje svoje ekonomije i smanjivanje ranjivosti na vanjske šokove.

U zaključku, iako je rast hrvatske ekonomije u trećem kvartalu 2025. godine zabeležen, usporavanje u odnosu na prethodni kvartal i negativni trendovi u međunarodnoj trgovini predstavljaju značajne izazove. Odgovor na ove izazove biće ključno pitanje za vlasti i privredu u narednom periodu, a mere koje će biti preduzete mogu imati dugoročne posledice na stabilnost i rast hrvatske ekonomije.

Vojislav Milovanović avatar