Izgorela njiva pod ječmom, a požar se zatim širio ka kućama

Stefan Milosavljević avatar

Pre nekoliko večeri, u blizini nekadašnjeg Poljoprivredno-industrijskog kombinata u Dolovu, zabeležen je požar koji je izazvao veliku zabrinutost među lokalnim stanovništvom. Požar je prvenstveno zahvatio njivu pod ječmom, koja je potpuno izgorela. Ova vatra se veoma brzo širila prema obližnjim kućama i pomoćnim objektima, što je dodatno povećalo nivo opasnosti.

Na sreću, brza reakcija Poljočuvarske službe, zajedno sa Dobrovoljnim vatrogasnim društvom iz Dolova i vatrogascima iz Pančeva, bila je ključna u lokalizaciji požara. U borbi sa vatrenom stihijom, koja je trajala od 17 do 19 sati, uspeli su da spreče još veću štetu. Ova situacija je ponovo ukazala na ozbiljnost problema sa požarima u ovoj oblasti, koji su postali učestali i alarmantni.

Direktorka JKP „Dolovi“, Miljana Caran, izjavila je da je ovo jedan od najvećih požara u poslednje vreme i naglasila da problem sa požarima postoji već godinama. Prema njenim rečima, gotovo da se više i ne broje incidenti koji su se desili tokom prethodnih godina. Ova izjava ukazuje na to da su lokalne vlasti svesne ozbiljnosti situacije i hitne potrebe za rešenjima.

Caranova je apelovala na sve meštane da ne pale smeće i biljne ostatke, posebno tokom visokih temperatura. Takvi postupci, kako je istakla, mogu dovesti do ozbiljnih posledica po ljude, domaćinstva i životnu sredinu. Ovaj poziv na oprez dolazi u trenutku kada su prirodni resursi i životna sredina pod sve većim pritiskom zbog klimatskih promena i ljudskih aktivnosti.

Klimatske promene su dodatno pogoršale situaciju, jer su visoke temperature i sušna leta postali uobičajeni fenomeni u mnogim delovima Srbije. Ovo povećava rizik od požara u prirodi i na poljoprivrednim zemljištima. Pored toga, neodgovorno ponašanje pojedinaca, kao što je paljenje smeća, može samo dodatno doprineti stvaranju opasnosti.

S obzirom na to da su požari sve učestaliji, važno je da se lokalne zajednice organizuju i razviju strategije za prevenciju i brzu reakciju. Edukacija građana o opasnostima koje nosi paljenje otpada, kao i podizanje svesti o zaštiti životne sredine, ključni su faktori u smanjenju rizika od požara.

Osim toga, institucije treba da rade na unapređenju infrastrukture za gašenje požara i obezbeđivanje potrebnih resursa za vatrogasne jedinice. U investicijama u obuku vatrogasaca i nabavku moderne opreme leži potencijal za poboljšanje odgovora na slične situacije u budućnosti.

Zajednice takođe mogu da razviju planove za evakuaciju u slučaju velikih požara, a važno je da se svi stanovnici upoznaju sa tim planovima. Organizovanje javnih sastanaka i radionica može biti korisno za razmenu informacija i iskustava među meštanima.

U svetlu ovih događaja, neophodno je da vlada i lokalne vlasti preuzmu proaktivne mere kako bi zaštitile građane i njihovu imovinu. Prijavljivanje incidenata, kao i međusobna saradnja između različitih službi, može značajno doprineti smanjenju rizika od požara.

Na kraju, potrebno je naglasiti da je očuvanje životne sredine odgovornost svakog pojedinca. Svaka osoba može doprineti smanjenju rizika od požara kroz odgovorno ponašanje, a edukacija i svest o ovoj temi su ključni za očuvanje prirode i bezbednosti zajednice.

Uzimajući sve ovo u obzir, apelujemo na sve da budu pažljivi i odgovorni, kako bi se sprečili slični incidenti u budućnosti. Samo zajedničkim naporima možemo zaštititi našu okolinu i osigurati sigurnost svih stanovnika.

Stefan Milosavljević avatar