KO KRIJE UZROKE POMORA? Dva meseca posle uginuća ptica i riba u Krnjači, razlog nepoznat

Stefan Milosavljević avatar

SIVA i velika bela čaplja su neke od vrsta ptica koje su uginule krajem januara kod crpne stanice bare Reva u Krnjači. Nakon ovog incidenta, nadležna inspekcija i Zavod za zaštitu prirode su izašli na teren, a uginule ptice su prosleđene Fakultetu veterinarske medicine na analizu. Ana Džakić iz Udruženja „Bela čaplja“ navodi da do danas nisu dobili rezultate obdukcije, a javnost još uvek nije obaveštena o uzrocima uginuća tih ptica.

Prema rečima Džakićeve, razlozi za to su teški za utvrđivanje, čak i uz pomoć nadležnih institucija za pristup informacijama od javnog značaja. U saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine se navodi da će javnost biti obaveštena o daljim merama i rezultatima, što se do sada nije dogodilo. Zbog toga je ekološko udruženje „Bela čaplja“ zatražilo pristup informacijama.

Inspekcija je obavestila udruženje da do 6. marta Ministarstvu zaštite životne sredine nije dostavljen izveštaj o analizama. U međuvremenu, Zavod je obavestio da su mrtvi primerci predati Fakultetu veterinarske medicine, a da se udruženje obrati njima za informacije. Dekan Fakulteta, Milorad Mirilović, tvrdi da su rezultati analiza već dostavljeni Ministarstvu i da je njihova nadležnost završena.

Bara Reva je jedna od poslednjih prirodnih oaza Beograda, smeštena na levoj obali Dunava, naspram Višnjice. U ovoj oblasti, koja se nalazi blizu prometne saobraćajnice Beograd – Pančevo, registrovano je čak 130 vrsta ptica. Nažalost, bara je pre četiri godine postala nelegalna deponija građevinskog šuta i smeća, ali su je građani i aktivisti zaštitili blokadom deponije.

Ova ekološki ugrožena zona ima značajnu ulogu u odvodnjavanju kanala Kalovita i predstavlja važno mesto za rekreaciju, naučna istraživanja i obrazovanje. Takođe, bara doprinosi snižavanju gradske temperature tokom vrućih leta. Džakićeva ističe da je posebno problematično što Beograd nema postrojenje za prečišćavanje vode, dok leva obala Dunava ne poseduje kanalizaciju, što dodatno pogoršava stanje.

Nakon dopisa Fakultetu, udruženje je ponovo zatražilo rezultate analiza i čekaće dve nedelje na odgovor. Zagađenje na levoj obali Dunava raste iz dana u dan, a udruženje i dalje nije obavešteno o vrsti ptica koje su uginule. Crpna stanica Reva treba da bude tačka spajanja nekoliko različitih kanala sa leve obale, koji odvoze atmosferske vode do Dunava. Međutim, u praksi, mnoge firme i građani su se „priključili“ ovom kanalu, jer je kanalizacija u ovom delu Beograda još uvek nedostupna.

U ovom svetlu, incident sa uginulim pticama otvara važna pitanja o zaštiti životne sredine i ekosistema u urbanim sredinama. S obzirom na sve veće zagađenje i nedostatak infrastrukture za prečišćavanje, potrebna su hitna rešenja kako bi se zaštitile preostale prirodne oaze i vrste koje u njima žive.

Građani i ekološka udruženja nastavljaju da se bore za očuvanje ovih prostora, ali bez adekvatnih informacija i konkretnih akcija nadležnih institucija, njihova borba može biti otežana. Transparentnost i komunikacija sa javnošću su ključni za prevenciju sličnih incidenata u budućnosti i očuvanje biodiverziteta u Beogradu.

Stefan Milosavljević avatar