Većina vozača obraća pažnju na vidljive tragove nereda u automobilu – prazne flašice, ambalažu od hrane, mrlje i prašinu. Međutim, ono što se ne vidi golim okom često je i najopasnije. Jedan od najprljavijih delova svakog automobila je zapravo onaj koji najčešće dodirujemo – volan. Iako na prvi pogled može delovati čist, istraživanja pokazuju da ova površina sadrži na stotine bakterija po kvadratnom centimetru, često više nego na tastaturama, mobilnim telefonima, pa čak i na daskama javnih toaleta.
Ove bakterije dolaze iz svakodnevnih kontakata vozača sa različitim površinama. Naime, tokom dana vozači dodiruju lice, telefon, novac, hranu, a zatim bez razmišljanja ponovo stavljaju ruke na volan. Tako se svakodnevno prenose bakterije koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, naročito kod dece, osoba sa alergijama i onih sa slabijim imunitetom.
Čak i u luksuznim automobilima, koje stručnjaci redovno detaljno čiste, analiza volana često otkriva alarmantno visoke nivoe bakterija. Iako enterijer može izgledati besprekorno, mikroorganizmi se zadržavaju duboko u naborima, šavovima i porama materijala. Većina vozača se fokusira na ono što je vidljivo – brišu prašinu, izbacuju smeće, usisavaju podove, dok volan, koji svakodnevno koriste, često ostaje zanemaren kada je higijena u pitanju.
Stručnjaci preporučuju da volan brišemo bar jednom nedeljno koristeći sredstva namenjena za enterijer automobila – antibakterijske maramice ili dezinfekcijska sredstva koja neće oštetiti materijal. Posebnu pažnju treba obratiti na šavove i spojeve, jer se tu najčešće zadržavaju bakterije. Nakon čišćenja, važno je ostaviti volan da se potpuno osuši, kako ne bi došlo do klizanja tokom vožnje, što može predstavljati bezbednosni rizik.
Mnogi vozači ne bi ni pomislili da jedu sa daske javnog toaleta, a ipak svakodnevno uzimaju hranu rukama koje drže na volanu, često bez razmišljanja o tome koliko je ta površina zapravo prljava. Uzimajući u obzir koliko vremena provodimo za volanom, i koliko često ga dodirujemo, redovno čišćenje ove površine trebalo bi da postane navika, jednako kao pranje ruku.
U zaključku, čistoća volana je bitna za očuvanje zdravlja vozača i putnika. S obzirom na to koliko često dodirujemo volan, važno je da razvijemo rutinu čišćenja koja će osigurati da ova često zanemarena površina bude što čistija. Time ne samo da brinemo o svom zdravlju, već i o zdravlju onih koji se voze s nama.