Dok u mesarama i trgovinama mesne prerađevine, pa čak i pojedini sporedni proizvodi kao što su pihtije, drže visoku cenu, domaći odgajivači svinja, krajnje nezadovoljni cenom “žive vage”, muče muku u potrazi za kupcima. Naime, po podacima sa lokalnih stočnih pijaca, trenutne cene “žive vage” prasadi kreću se u rasponu od 300 do 400 dinara za kilogram, dok je cena svinja telesne mase od 110 do 120 kilograma, tek između 140 i 150 dinara za kilogram.
Dodatni problem pored niske cene, kako ističu odgajivači, jeste to što je potražnja od strane klanica minimalna, tako da su praktično konstantno na gubitku. Reč je o periodu godine kada je za svinjarstvo “mrtva sezona”, kako objašnjava doktor stočarstva Radosav Vujić, “jer se sada daleko manje kupuju i prasad i odrasle svinje”.
Svako ko je hteo da kupi svinju za tov, to je već završio, i sada je na tržištu određeno zatišje. Što se tiče prasadi, ponuda postoji, međutim, ovo je period godine kada nema krsnih slava, nema većih proslava, tako da nema ni velike potražnje za prasadima. Domaće svinje u ovom trenutku, po njegovim rečima, kupuje samo prerađivačka industrija i to po ovim bagatelnim cenama, kao i pojedini privatnici koji se bave proizvodnjom čvaraka i drugih mesnih proizvoda.
Oni sada koriste ovo zatišje na tržištu i niske cene kako bi proizvodili mesne proizvode. S druge strane, svedoci smo da u mesarama i trgovinama cene ne padaju. Ako znamo da je kilogram svinjske pečenice 450–500 dinara, onda nam je sve jasno. Teško je objasniti zašto su neki sporedni proizvodi, poput pihtija i čvaraka, skuplji od pršute i pečenice. Tržište samo po sebi diktira potražnju i prodaju. Neko će radije pretplatiti dva kilograma čvaraka nego da kupi kilogram svinjske pršute, kaže dr Radosav Vujić.
Domaćim proizvođačima tako nije pomoglo ni to što je u jednom trenutku stočna hrana, počevši od kukuruza pa do krmnih smeša, bila jeftina, a sada će, kako ukazuje, biti suočeni sa rastom cene koncentrata, s obzirom na to da je došlo do skoka cene kukuruza na više od 30 dinara po kilogramu.
Ova situacija predstavlja izazov za domaće odgajivače svinja, koji se suočavaju sa problemima u prodaji svojih proizvoda i nedostatkom potražnje na tržištu. Često se pitaju kako je moguće da cene mesnih prerađevina ostaju visoke, dok su cene “žive vage” na toliko niskom nivou. Odgajivači smatraju da je neophodno da se preispita ceo sistem, kako bi se obezbedila pravednija podela cena između proizvođača i trgovaca.
Osim ekonomskih izazova, odgajivači se suočavaju i s problemima u logistici i distribuciji svojih proizvoda. Mnogi od njih su primorani da smanje proizvodnju ili čak zatvore svoje farme, što bi moglo imati dugoročne posledice na domaću proizvodnju mesa. U budućnosti, ukoliko se situacija ne poboljša, mogli bismo se suočiti sa još većim problemima u snabdevanju mesom.
Ova situacija zahteva hitnu reakciju svih aktera u lancu snabdevanja, kako bi se obezbedila stabilnost na tržištu i zaštitili interesi domaćih proizvođača. Stručnjaci preporučuju da se poveća saradnja između odgajivača i prerađivača, kako bi se stvorili dugoročni ugovori koji će osigurati stabilne cene i smanjiti rizik od gubitaka.
U zaključku, domaći odgajivači svinja su u teškoj situaciji, suočeni sa niskim cenama na tržištu i slabom potražnjom. Potrebna su hitna rešenja kako bi se obezbedila održivost domaće proizvodnje mesa i zaštitili interesi svih učesnika u ovom sektoru.
