Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja može imati gotovo dvostruko veći uticaj na klimatske promene u poređenju sa proizvodnjom jaja iz kaveznog uzgoja, pokazalo je novo istraživanje britanskih naučnika. Prema rezultatima studije, ako bi celokupna proizvodnja jaja u Velikoj Britaniji bila organizovana po organskom sistemu slobodnog uzgoja, emisije gasova sa efektom staklene bašte bi iznosile oko 2.316.000 tona ekvivalenta ugljen-dioksida. U isto vreme, proizvodnja zasnovana na kaveznom uzgoju bi proizvela oko 1.184.000 tona. Ova razlika se objašnjava manjom proizvodnom efikasnošću u organskom slobodnom uzgoju, jer je za isti broj jaja potrebno više kokošaka nego u kaveznim sistemima.
Istraživanje je takođe pokazalo da organski slobodni uzgoj ima veći potencijal za eutrofikaciju voda, zakiseljavanje životne sredine i veću upotrebu zemljišta. Pored toga, stopa uginuća kokošaka u ovom sistemu je viša. Autori studije naglašavaju da je analiza zasnovana na podacima prikupljenim tokom 2009. i 2010. godine, što može predstavljati ograničenje, jer ne obuhvata novije promene u proizvodnji jaja.
Jedna od autorki studije, doktorka Herijet Bartlet sa Škole za preduzetništvo i životnu sredinu „Smit“ pri Univerzitetu Oksford, ističe da su koke nosilje najveća grupa životinja koje se širom sveta drže u kavezima. Globalna potrošnja jaja stalno raste, pa je pitanje dobrobiti ovih životinja od posebnog značaja. Istraživači upozoravaju na važan kompromis između zaštite životne sredine i dobrobiti životinja. Sistemi koji se smatraju povoljnijim za životinje mogu imati veći ekološki otisak zbog manje efikasnosti proizvodnje.
Dodatno, istraživači su procenili da sadašnji mešoviti sistem proizvodnje jaja u Velikoj Britaniji, koji obuhvata kavezni, podni, slobodni i organski slobodni uzgoj, proizvodi oko 1.439.000 tona ekvivalenta ugljen-dioksida godišnje. Ovi rezultati ukazuju na to da je potrebno pažljivo razmotriti sve aspekte proizvodnje jaja, uključujući i uticaj na životnu sredinu, kako bi se doneli informisani zaključci o najboljem pristupu.
U svetlu ovih nalaza, postavlja se pitanje kako balansirati između potreba za očuvanjem životne sredine i dobrobiti životinja. Mnogi potrošači smatraju da su organska jaja bolji izbor, ali nova istraživanja ukazuju na to da bi takva odluka mogla imati nepredviđene posledice po ekologiju. Potrebna su dalja istraživanja koja će obuhvatiti širi spektar faktora, kao što su upotreba pesticida i uticaj na biodiverzitet, kako bi se stvorila sveobuhvatna slika o održivoj proizvodnji jaja.
