PRUGA KOJE VIŠE NEMA: Devet decenija od izgradnje železničkog uskog koloseka Čapljina – Trebinje – Bileća

Stefan Milosavljević avatar

Devedeset godina je prošlo od postavljanja kamena temeljca za železničku prugu uskog koloseka Čapljina – Trebinje – Bileća – Nikšić, koju je 5. septembra 1935. godine postavio predsednik Vlade Kraljevine Jugoslavije Milan Stojadinović. Ova pruga, koja je igrala ključnu ulogu u povezivanju važnih regionalnih centara, ukinuta je u junu 1976. godine, nakon 38 godina saobraćaja. Poslednji voz iz Nikšića krenuo je 29. maja 1976. u 13:18, a upravljao njime mašinovođa Neđo Galić.

Povodom ovog značajnog jubileja, u galeriji Dvorca kralja Nikole I Petrovića u Nikšiću otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Dolazak železnice u Nikšić“. Izložbu su organizovali Muzeji i galerije Nikšić, uz podršku lokalne uprave. Izložba predstavlja dokumentarnu reminiscenciju jednog važnog perioda u razvoju Nikšića i Bileće, kao i njihovog povezivanja sa Čapljinom i regionom preko Trebinja.

Predsednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, istakao je važnost obeležavanja ovakvih jubileja, naglašavajući da oni imaju dublje značenje. On je ukazao na to da se, ugledajući se na svetle primere iz prošlosti, gradi nova budućnost, koja je za Nikšić stigla s titulom Evropske prestonice kulture za 2030. godinu. Ova titula će, prema Kovačeviću, biti posvećena svim ljudima koji su doprineli izgradnji železnice.

Prof. dr Tripko Draganić, koji je govorio o tehničkim i istorijskim aspektima izgradnje pruge, podsetio je prisutne na sve izazove s kojima su se radnici suočavali tokom gradnje. Pruga je projektovana kao uskog koloseka, širine 0,76 metara, i prolazila je kroz nepristupačne predele, gde nije bilo ni prilaznih puteva. Građene su cisterne za vodu, a zanimljivo je da tokom izgradnje nije bilo ni jedne građevinske mašine.

Na pruzi je bilo angažovano do 2000 radnika, većinom iz lokalnog stanovništva. Izgrađeno je šest stanica, uključujući Petroviće, Viluse, Podbožur, Trubjela, Stuba i Nikšić. Ove stanice su građene od kvalitetnog kamena iz planine Stražište. Pruga od Bileće do Nikšića, koja je dugačka 71,3 km, svečano je otvorena 12. jula 1938. godine.

Izložba „Dolazak železnice u Nikšić“ obuhvata 90 od 350 fotografija koje prikazuju dolazak železnice u Nikšić, kao i proces gradnje u Trebinju i Bileći. Josip Veber, koautor izložbe i autor više knjiga o železnici, pronašao je pisane tragove o železnici u arhivima i muzejima širom bivše Jugoslavije.

Direktorka Muzeja i galerija Nikšić, Vesna Todorović, ukazala je na značaj veze između Nikšića i Hercegovine, podsećajući da nije slučajno što je prva pruga povezala Bileću i Nikšić. Ova izložba ne služi samo kao podsećanje na prošlost, već i kao inspiracija za buduće projekte i obnovu železnice.

U okviru evropskih infrastrukturnih planova, razmatra se obnova nekadašnje trase Čapljina – Trebinje – Bileća – Nikšić. Postoji projekat koji je naručila Evropska komisija pre 14 godina, a železnički pravac se vidi kao deo budućeg Jadransko-jonskog koridora, važnog saobraćajnog pravca koji bi povezao obalu Jadrana. Ukupna vrednost tog projekta procenjuje se na 810 miliona evra.

Ova izložba, kao i potencijalna obnova pruge, predstavljaju priliku za unapređenje infrastrukture i jačanje veza između ovih regija. U vreme kada se svet suočava s izazovima modernizacije i održivog razvoja, vraćanje železnice u ovaj deo Balkana može imati značajan uticaj na ekonomiju i turizam.

Sve u svemu, jubilej i izložba predstavljaju podsećanje na bogatu istoriju železnice u ovom regionu i podsticaj za buduće projekte koji će doprineti razvoju i povezivanju lokalnih zajednica.

Stefan Milosavljević avatar