Skoro 20% stanovništva u Srbiji živi ispod granice siromaštva, a statistika pokazuje da su najugroženiji delovi istočne i južne Srbije, pri čemu su penzioneri posebno pogođeni. Ujedinjene nacije ističu da je Srbija postigla određeni napredak u smanjenju stope siromaštva, ali broj onih koji svakodnevno čekaju pomoć države ostaje visok. Svaki peti građanin se bori da obezbedi osnovne potrebe, kao što su krov nad glavom i redovan obrok.
Resorno ministarstvo tvrdi da je rizik od siromaštva u konstantnom padu, a zapošljavanje se smatra ključnim mehanizmom u toj borbi. Đorđe Todorov, državni sekretar u ministarstvu za rad i socijalna pitanja, ističe da je od 2012. godine zaposlenost porasla, dok je stopa nezaposlenosti opala sa 25,9% na 8,5%. U tom smislu, zaposlenost je povećana sa 36% na 51%, što predstavlja značajan napredak.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da mesto prebivališta značajno utiče na rizik od siromaštva. U Beogradu je rizik od siromaštva 8,7%, dok u Južnoj i Istočnoj Srbiji dostiže čak 27,7%. Prema podacima iz 2024. godine, najugroženije grupe su deca i starije osobe; svako peto dete i gotovo svaka četvrta starija osoba žive u siromaštvu.
Marko Jovanović, državni sekretar u ministarstvu finansija, naglašava da socijalna pomoć predstavlja najveći rashod državnog budžeta, pri čemu su penzije najznačajnija stavka. Stariji od 65 godina ostaju među najugroženijim grupama, a ulaganje u borbu protiv siromaštva ne smatra se rashodom, već važnom investicijom.
Smanjenje siromaštva i nejednakosti je ključno pitanje za Evropsku uniju, koja ga vidi kao temelj stabilnog razvoja i boljeg kvaliteta života. EU je postala ključni partner Srbiji u smanjenju siromaštva i promociji socijalne jednakosti. Od 2014. godine, Evropska unija je investirala skoro 92 miliona evra u Srbiju, fokusirajući se na jačanje sistema obrazovanja, zapošljavanja i socijalne zaštite, posebno za ranjive grupe.
Plamena Halačeva, zamenica šefa delegacije EU u Srbiji, objašnjava da su siromaštvo i nejednakost multidimenzionalni problemi koji se odnose na pristup obrazovanju, zdravstvu i životnim standardima. U 2024. godini, 7,7% građana Srbije je siromašno, dok je 19,7% u riziku od siromaštva.
Iako zvanične brojke pokazuju blagi napredak, svakodnevica mnogih građana i dalje predstavlja borbu za osnovne potrebe. Stručnjaci upozoravaju da borba protiv siromaštva nije isključivo zadatak države, već i celokupnog društva. Napredak se, kako kažu, ne meri samo brojkama, već životima koji su stvarno poboljšani.
Uprkos postignutim rezultatima, izazovi ostaju. Potrebne su sveobuhvatne strategije koje uključuju različite sektore društva kako bi se obezbedila stabilna i održiva rešenja za smanjenje siromaštva. Uloga lokalnih zajednica, nevladinih organizacija i samih građana može biti ključna u borbi protiv siromaštva.
S obzirom na to da je Srbija na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, očekuje se da će dalji napori u smanjenju siromaštva i unapređenju socijalne zaštite biti prioritet. Samo zajedničkim delovanjem i saradnjom svih sektora, Srbija može stvoriti uslove za bolji život svih svojih građana.
Na kraju, važno je napomenuti da borba protiv siromaštva zahteva vreme i strpljenje, ali je svakako moguća uz pravi pristup i posvećenost svih aktera u društvu. Razumijevanje problema, kao i spremnost na akciju, može omogućiti da se siromaštvo smanji, a životni standard poboljša za sve.
