U Srbiji se svake godine u proseku registruje između 75.000 i 80.000 novih penzionera, a trenutna starosna granica za odlazak u penziju ostaje nepromenjena. Ovo je istakao direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), Relja Ognjenović, koji je naglasio da je prema Zakonu o PIO iz 2014. godine granica za odlazak u penziju postavljena na 65 godina za oba pola. Međutim, žene će se sukcesivno usklađivati sa ovim uslovom do 2032. godine. Ovaj zakon je deo reforme penzijskog sistema koja je započela pre više od decenije i koja je slična onoj u mnogim evropskim zemljama.
Prema podacima Fonda PIO, trenutno je u isplatnoj bazi registrovano 1.656.848 korisnika penzija. Od tog broja, 66,9% su starosni penzioneri, 13,7% su invalidski penzioneri, dok 19,5% čine porodični penzioneri. Ognjenović je istakao da je Fond PIO uveo e-servise koji omogućavaju građanima da prate svoje podatke i obavljaju potrebne radnje online. Korišćenjem ovih servisa, građani mogu da imaju uvid u prijave i odjave, isplaćene zarade i uplaćene doprinose, kao i da dobiju informacije o svom radnom stažu i okvirnom iznosu penzije. Za korišćenje ovih usluga, potrebno je da korisnik ima eID nalog.
Ognjenović je takođe naveo da se svake godine povećava broj korisnika ovih elektronskih usluga, a prema podacima iz 2024. godine, broj aktivnih korisnika dostigao je 1,1 milion. Kada građani ispune uslove za penziju, mogu da koriste e-šalter kako bi podneli zahtev i dostavili potrebne dokaze za ostvarivanje prava na penziju. Na pitanje o vremenskom okviru za dobijanje rešenja o penziji, Ognjenović je objasnio da je zakonski rok za donošenje rešenja do 60 dana od podnošenja zahteva, dodajući da se 90% rešenja donese u tom roku. Ukoliko nedostaju neki podaci, proces se produžava do njihovog pribavljanja.
U vezi sa radnicima koji su radili u firmama drugih republika bivše Jugoslavije, Ognjenović je rekao da se staž ostvaren u tim zemljama tretira kao inostrani. Osiguranik treba da podnese zahtev u zemlji u kojoj ima prebivalište, a fondovi međusobno razmenjuju informacije i podatke o osiguranju. Svaka država obračunava i isplaćuje penziju za staž ostvaren na svojoj teritoriji u skladu sa svojim zakonima.
Ognjenović je naglasio da će penzijsko osiguranje uvek biti dostupno građanima, uz manju ili veću podršku države. Ove informacije su od suštinskog značaja za razumevanje trenutnog stanja u penzijskom sistemu Srbije, kao i za planiranje budućnosti kako za pojedince tako i za društvo u celini.
S obzirom na demografske promene i povećanje broja penzionera, važno je da se nastavi sa reformama kako bi se obezbedila održivost penzijskog sistema. Ove reforme su neophodne kako bi se prilagodio rastući broj korisnika i kako bi se osiguralo da penzije ostanu stabilne i adekvatne u budućnosti.
Uloga Fonda PIO je ključna u ovom procesu, a digitalizacija usluga može značajno olakšati korisnicima pristup informacijama i brže ostvarivanje prava na penziju. Ova modernizacija pruža mogućnosti za efikasnije upravljanje podacima i smanjuje administrativne prepreke. U svetlu ovih promena, građani treba da budu svesni svojih prava i mogućnosti koje im stoje na raspolaganju kroz elektronske usluge Fonda PIO.