Trošenje na veštačku inteligneciju dovodi do rekordno visokog nivoa duga tehnoloških kompanija

Vojislav Milovanović avatar

Tehnološke kompanije širom sveta su tokom 2025. godine zabeležile rekordno povećanje emisije duga, što predstavlja značajan korak u njihovom finansijskom ponašanju. Prema podacima agencije za analitiku finansijskih tržišta, Dealogic, globalne tehnološke kompanije su izdale obveznice u vrednosti od 365 milijardi evra do prve nedelje decembra. Ova cifra uključuje 290 milijardi dolara koje su izdale američke tehnološke firme, 41,8 milijardi evra evropske kompanije i 28 milijardi evra azijske firme.

Povećanje zaduživanja dolazi u kontekstu intenzivne trke za razvojem veštačke inteligencije, koja zahteva ogromna ulaganja. Čak i kompanije koje su tradicionalno oslanjale na sopstvene novčane tokove, sada se okreću dugovima, zahvaljujući niskim troškovima zaduživanja i velikoj potražnji investitora. Ova strukturna promena u načinu finansiranja kapitalnih ulaganja u veštačku inteligenciju odražava potrebu za stalnim reinvestiranjem, s obzirom na brzo tehnološko zastarevanje i kratak vek trajanja čipova.

Međutim, povećanje emisije duga takođe postavlja pitanja o stabilnosti bilansa stanja nekih firmi. Dok su mnoge od najvećih tehnoloških kompanija profitabilne i imaju značajne gotovinske rezerve, visoki nivoi zaduženosti mogu stvoriti pritisak na njihove koeficijente pokrivenosti. Ovo može postati problematično ako investicije u veštačku inteligenciju ne donesu očekivane prinose.

U svetlu ovih dešavanja, analitičari ističu da je važno pratiti kako će se dalje razvijati situacija sa zaduživanjem u tehnološkom sektoru. Ulaganja u veštačku inteligenciju, koja se smatra ključnom tehnologijom budućnosti, mogu doneti značajne koristi, ali i rizike povezane sa prekomernim zaduživanjem. Naime, ako kompanije ne uspeju da ostvare očekivane prinose, to može negativno uticati na njihove finansijske pokazatelje.

U isto vreme, važno je napomenuti da su mnoge od ovih kompanija među najvrednijima na svetu po tržišnoj kapitalizaciji. Njihova sposobnost generisanja gotovine može im omogućiti da izdrže pritiske koje donosi veće zaduživanje. U tom smislu, situacija nije jednako kritična za sve kompanije, ali je sigurno da će nadležni i investitori pažljivo pratiti trendove u ovom sektoru.

Kako se tržište razvija, biće zanimljivo posmatrati kako će kompanije balansirati između potreba za investicijama u nove tehnologije i rizika koje nosi zaduživanje. U narednim godinama, s obzirom na sve brži tehnološki napredak, jasno je da će se potreba za veštačkom inteligencijom i dalje povećavati, što će verovatno podstaći kompanije da nastave sa zaduživanjem.

Osim toga, treba imati na umu da je zaduživanje takođe povezano sa širim ekonomskim uslovima. Niska kamatna stopa čini zaduživanje privlačnijim, ali promene u monetarnoj politici mogu značajno uticati na troškove zaduživanja. U tom smislu, promene u ekonomskim uslovima mogu dodatno uticati na strategije zaduživanja tehnoloških kompanija.

Na kraju, situacija je kompleksna i zahteva pažljivu analizu. Dok veštačka inteligencija predstavlja ogromne mogućnosti za rast i inovaciju, povezana rizika sa zaduživanjem ne smeju se zanemariti. U narednim godinama, balansiranje između investicija u nove tehnologije i održivosti finansijskog zdravlja biće ključni izazov za tehnološke kompanije širom sveta.

Vojislav Milovanović avatar

Više članaka i postova