U Republici Srpskoj smanjen broj nezaposlenih za 0,55 odsto na mesečnom nivou

Vojislav Milovanović avatar

SARAJEVO – Nezaposlenost u Republici Srpskoj je u oktobru 2023. godine zabeležila smanjenje od 274 lica, što predstavlja pad od oko 0,55 procenata u odnosu na prethodni mesec. Ove podatke danas je objavila Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, što ukazuje na blago poboljšanje na tržištu rada u ovom delu zemlje.

Slični trendovi zabeleženi su i u Federaciji Bosne i Hercegovine, gde je nezaposlenost smanjena za 334 osobe, što čini pad od 0,13 procenata. U distriktu Brčko, koji je specifična administrativna jedinica unutar BiH, također je došlo do smanjenja nezaposlenosti, i to za 73 lica, što predstavlja pad od 0,53 procenata.

Na kraju oktobra 2023. godine, na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini registrovano je ukupno 315.478 nezaposlenih lica. Od tog broja, najveći deo čine kvalifikovani radnici, koji čine 31,33 procenata ukupnog broja nezaposlenih, odnosno 98.855 osoba. Ovi podaci ukazuju na to da se na tržištu rada i dalje suočavamo sa izazovima, posebno kada je reč o zapošljavanju visoko kvalifikovanih kadrova.

Ovo smanjenje nezaposlenosti može se delimično pripisati raznim merama koje su preduzele vlade u oba entiteta, kao i inicijativama za podršku zapošljavanju. Pored toga, postoji potreba za dodatnim ulaganjima u obrazovanje i obuku radne snage, kako bi se obezbedila konkurentnost na tržištu rada i smanjila nezaposlenost na dugoročnom nivou.

U poslednjih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim izazovima kada je reč o nezaposlenosti, a posebno je to izraženo među mladima. Mnogi mladi ljudi su primorani da napuste zemlju u potrazi za boljim prilikama u inostranstvu, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu rada.

Vladine mere i programi za zapošljavanje, kao i različite inicijative nevladinih organizacija, postali su ključni u borbi protiv nezaposlenosti. Ove inicijative često uključuju obuke i kurseve koji su usmereni na poboljšanje veština nezaposlenih, kao i na podsticanje preduzetništva.

Iako su ovi podaci o smanjenju nezaposlenosti ohrabrujući, stručnjaci upozoravaju da je potrebno zadržati kontinuirani fokus na razvoju politika koje će osigurati održivo zapošljavanje i poboljšati uslove rada. Takođe, važno je raditi na privlačenju stranih investicija koje bi mogle doprineti otvaranju novih radnih mesta i smanjenju nezaposlenosti.

Takođe, važno je napomenuti da se situacija na tržištu rada može značajno razlikovati od jednog do drugog dela zemlje. Na primer, ruralne oblasti često se suočavaju sa većim stopama nezaposlenosti u poređenju sa urbanim sredinama, što ukazuje na potrebu za ciljanijim politikama koje će uzeti u obzir specifične izazove svake regije.

U zaključku, iako su podaci o smanjenju nezaposlenosti u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i distriktu Brčko pozitivni, potrebno je nastaviti rad na unapređenju tržišta rada i stvaranju povoljnijeg okruženja za zapošljavanje. Samo kroz održive i inovativne mere možemo očekivati dugoročno rešenje za problem nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini.

Vojislav Milovanović avatar