U Srbiji, jedini ženski zatvor, KPZ Požarevac, trenutno ima 338 osuđenica. Među njima, najduža kazna od 40 godina zatvora izrečena je Muberi Muhović, koja je osuđena za teško ubistvo. Ova kazna predstavlja najveću kaznu zatvora koju je neka žena dobila u Srbiji nakon ukidanja smrtne presude početkom 2000-ih, dok je doživotna kazna uvedena u pravosudni sistem 2019. godine, ali još nijedna žena nije pravosnažno osuđena na doživotnu kaznu.
Presudu od 40 godina zatvora izrekao je Apelacioni sud u Kragujevcu 2022. godine, potvrđujući prvostepenu presudu Višeg suda u Novom Pazaru. Osim Mubere, istu kaznu dobio je i njen suprug Senad Muhović, što ukazuje na to da su oboje bili suizvršioci u ovom zločinu. Oni su osuđeni za ubistvo Anela Papića, koje se dogodilo 23. juna 2017. godine.
Prema presudi, Mubera je pozvala Papića na sastanak, a nakon što je došao, bračni par Muhović ga je u šumarku u selu Ponorac pretukao tupim predmetom. Telo Papića su zatim polili benzinom i zapalili, a obdukcija je pokazala da je imao 20 preloma na čelu i potiljku. Nakon zločina, Muhovići su pobegli u Nemačku, ali su se predali srpskoj policiji na graničnom prelazu Horgoš dve nedelje kasnije.
U međuvremenu, Viši sud u Novom Pazaru je nedavno osudio Aldinu Lakotu na doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva svekrve, koju je, prema presudi, nožem ubola 121 put. Iako je ovo prvi put da je žena u Srbiji dobila doživotnu kaznu, presuda još nije pravosnažna, pa Lakota još nije počela da služi svoju kaznu.
Žene koje se trenutno nalaze u KPZ Požarevac su pravosnažno osuđene na kazne zatvora koje variraju od nekoliko dana do više od 30 godina. Prema podacima, najviše osuđenica se nalazi zbog krivičnih dela teške krađe i krađe, što čini 24% ukupnog broja, dok 22% osuđenica služi kaznu zbog trgovine drogom.
Analizirajući starosnu strukturu, 24% osuđenica je u uzrastu od 40 do 50 godina, a 22% je u uzrastu od 30 do 40 godina. Ova statistika može ukazivati na određene socijalne i ekonomske probleme koji se reflektuju na žene u zatvoru.
Osim pravosudnih aspekata, važno je razmotriti i društvene posledice ovih presuda. U društvu se često postavlja pitanje kako se zločini, posebno oni počinjeni od strane žena, drugačije doživljavaju i kako se društvo nosi sa tim. Prema nekim stručnjacima, žene koje su osuđene za teška krivična dela često dolaze iz problematičnih sredina i suočavaju se sa različitim vrstama pritisaka, što može uticati na njihovo ponašanje.
Pitanje ženskog kriminala i kazni koje se izriču ženama ostaje kompleksno i često neistraženo. Dok se u medijima često osvetljavaju slučajevi poput onog bračnog para Muhović, važno je razumeti širu sliku i kontekst u kojem se ovi zločini dešavaju. U tom smislu, potrebna su dalja istraživanja i analiza kako bi se bolje razumele dinamike koje vode do kriminalnog ponašanja kod žena.
U svakom slučaju, slučajevi poput onih koje smo naveli ukazuju na to da srpski pravosudni sistem nastavlja da se razvija i prilagođava novim izazovima, dok društvo pokušava da se nosi sa posljedicama ovih teških zločina.
