U svijetu 257 miliona mladih neaktivno

Vojislav Milovanović avatar

U 2025. godini, prema godišnjem izveštaju Međunarodne organizacije rada, zabeležen je porast nezaposlenosti među mladima uzrasta od 15 do 24 godine, koja je dostigla nivo od 12,4 odsto. Ovaj podatak ukazuje na to da se oko 67 miliona mladih ljudi suočava sa nedostatkom posla. Osim toga, izveštaj otkriva alarmantnu situaciju gde je čak 257 miliona mladih potpuno neaktivno, što znači da nisu uključeni ni u obrazovanje ni u radnu snagu. Ovi podaci oslikavaju ozbiljnu krizu koja pogađa mlade širom sveta, a uzroci su višestruki i složeni.

Jedan od glavnih uzroka rasta nezaposlenosti među mladima je globalna ekonomska situacija koja je pogođena različitim krizama, uključujući pandemiju COVID-19 koja je ostavila dugotrajne posledice na tržište rada. Mnogi mladi ljudi su izgubili poslove ili su suočeni sa smanjenjem radnih sati, što je dodatno otežalo njihovu mogućnost zapošljavanja. U mnogim zemljama, posebno onim sa slabijim ekonomijama, mladi se suočavaju sa nesigurnošću u pogledu budućnosti, što može dovesti do frustracije i osećaja besperspektivnosti.

Osim ekonomskih faktora, obrazovni sistem takođe igra ključnu ulogu u nezaposlenosti mladih. U mnogim slučajevima, obrazovni programi nisu usklađeni s potrebama tržišta rada, što rezultira time da mladi ljudi završavaju školu ili fakultet, ali nemaju veštine koje su poslodavcima potrebne. Ova nesrazmera između obrazovanja i tržišta rada može dovesti do toga da mladi postanu pasivni i neaktivni, a to je dodatno izraženo u podacima koji govore o 257 miliona mladih koji nisu uključeni ni u obrazovni sistem ni na tržište rada.

Azijske zemlje su takođe pogođene ovim trendovima. Na primer, u Južnoj Koreji, nezaposlenost među mladima je dostigla visoke nivoe, dok se mnogi mladi ljudi suočavaju s pritiscima da postignu visoko obrazovanje i uspeh, što može dovesti do mentalnih problema i stresa. Slični trendovi mogu se primetiti i u drugim zemljama regiona, gde se mladi bore da pronađu sigurne i stabilne poslove.

S druge strane, u razvijenim zemljama, poput Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Evropske unije, mladi se suočavaju s problemima kao što su visoki troškovi obrazovanja i stambenih troškova, što ih može sprečiti da se usmere ka razvoju karijere. Mnogi mladi se odlučuju za privremene ili slabo plaćene poslove, što dovodi do neizvesnosti i nedostatka stabilnosti u životu.

U svetlu ovih izazova, potrebne su sveobuhvatne strategije i politike koje će pomoći u rešavanju problema nezaposlenosti mladih. To uključuje reforme obrazovnog sistema kako bi se osiguralo da mladi stiču relevantne veštine koje su potrebne na tržištu rada. Takođe, važno je podsticati preduzetništvo među mladima i stvarati povoljnije uslove za zapošljavanje, uključujući podršku malim i srednjim preduzećima koja često zapošljavaju mlade.

Pored toga, vlade i međunarodne organizacije treba da rade zajedno na razvoju programa koji će omogućiti mladima da steknu praktično iskustvo kroz prakse i obuke, što će im pomoći da se lakše uključe u radnu snagu. Kroz ovakve inicijative, moguće je smanjiti broj mladih koji su nezaposleni ili neaktivni, čime bi se doprinelo ekonomskom razvoju i stabilnosti društva u celini.

Na kraju, važno je da se društvo osvrne na potrebe mladih i pruži im podršku u njihovim nastojanjima da se zaposle i izgrade svoje karijere. Ulaganjem u mlade ljude, investira se u budućnost i stvara se održiviji ekonomski i društveni razvoj. Ova kriza nezaposlenosti mladih zahteva hitnu pažnju i akciju, kako bi se osiguralo da svi mladi imaju priliku za bolju budućnost.

Vojislav Milovanović avatar