Klimatski slom i zagrevanje planete odvijaju se mnogo brže nego što se ranije pretpostavljalo. Istraživači su u najnovijoj studiji upozorili da je tempo zagrevanja gotovo dvostruko ubrzan, a posledice prirodnih faktora su isključene iz analize, prenosi Guardian. U ovom istraživanju otkriveno je da se stopa globalnog zagrevanja između 1970. i 2015. godine kretala ispod 0,2 stepena Celzijusa po dekadi, dok je u poslednjih deset godina porasla na oko 0,35 stepeni.
Ova nova stopa predstavlja najvišu vrednost od kada su naučnici 1880. godine počeli sistematski da mere temperature. Stefan Ramstorf, koautor studije iz Instituta za istraživanje uticaja na klimu u Potsdamu, naglašava da ako se trenutna stopa zagrevanja nastavi, moglo bi doći do prekoračenja granice od 1,5 stepeni Celzijusa, koja je postavljena Pariskim klimatskim sporazumom, pre 2030. godine. Ove informacije ukazuju na ozbiljnost situacije i potrebu za hitnim akcijama.
Ekstremne vrućine koje su obeležile poslednje godine delimično su rezultat prirodnih fluktuacija kao što su solarni ciklusi i vulkanske erupcije, što je dovelo do pitanja o tome da li su trenutne temperature rezultat globalnog zagrevanja ili su samo izuzeci. Istraživači su koristili metod smanjenja šuma kako bi izolovali efekat ovih faktora iz pet glavnih skupova podataka, i otkrili ubrzanje zagrevanja koje se pojavilo oko 2013. ili 2014. godine.
Zik Hausfater, klimatolog, ističe da postoji široko slaganje među naučnicima da je došlo do značajnog ubrzanja zagrevanja u poslednjim godinama. Međutim, Klodi Bolije, klimatološkinja sa Univerziteta Kalifornije u Santa Kruzu, naglašava da bi ubrzanje moglo biti privremeno, te je neophodno kontinuirano praćenje kako bi se utvrdilo da li predstavlja trajnu promenu ili je rezultat prirodne varijabilnosti.
Naučnici se slažu da bi globalno zagrevanje od 1,5 do 2 stepena Celzijusa moglo izazvati ozbiljne „prekretnice“ koje bi imale katastrofalne posledice tokom decenija i vekova. Šanse za ove katastrofe bi se povećale na višim nivoima zagrevanja. Svetska meteorološka agencija je potvrdila da su poslednje tri godine bile najtoplije u istoriji merenja, a klimatski poremećaji, poput jačih toplotnih talasa i obilnijih padavina, već su počeli da nanose štetu.
Stručnjaci upozoravaju da će brzina zagrevanja Zemlje u velikoj meri zavisiti od toga koliko brzo će svet smanjiti emisije ugljen-dioksida iz sagorevanja fosilnih goriva i preći na nulti nivo. Stefan Ramstorf zaključuje da je ključ za ublažavanje klimatskih promena u smanjenju emisija, što zahteva hitne i odlučne mere na globalnom nivou.




