Evropska unija ulaže ogroman novac u stabilizaciju poljoprivrede

Vojislav Milovanović avatar

Evropska unija je najavila mobilizaciju 500 miliona evra iz poljoprivredne krizne rezerve kao odgovor na nagli rast cena đubriva, potvrđeno je iz organizacije Copa-Cogeca nakon predstavljanja Akcionog plana za đubriva od strane Evropske komisije. Ova odluka dolazi u trenutku kada se poljoprivrednici širom Evrope suočavaju sa sve većim izazovima zbog porasta troškova, što bi moglo ugroziti njihovu proizvodnju.

Prema saopštenju Evropske komisije, iznos krizne rezerve biće povećan sa 200 miliona na ukupno 500 miliona evra. Države članice će imati mogućnost da ovu podršku dopune nacionalnim sredstvima do 200 odsto od dobijene alokacije. Iz Copa-Cogece ocenjuju da je ovo prvi pozitivan korak u suočavanju sa krizom koja bi mogla potrajati, ističući angažman evropskog komesara za poljoprivredu, Kristofa Hansena. Njihova spremnost da brzo reaguju na sve veće pritiske na tržištu đubriva smatraju važnom.

Ipak, organizacija podseća da najavljeni iznos treba posmatrati u širem kontekstu. Kada se 500 miliona evra podeli na milione evropskih poljoprivrednika pogođenih rastom cena, ta sredstva će, kako navode, biti nedovoljna da nadoknade dodatne troškove u kratkom i srednjem roku.

Copa-Cogeca posebno ukazuje na troškove koje će poljoprivrednicima doneti primena EU mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika, poznatog kao CBAM, na đubriva. Prema njihovim procenama, ti troškovi će samo u 2026. godini iznositi 820 miliona evra. Ova organizacija upozorava da će taj namet ostati na snazi i nastaviti da raste i nakon smirivanja aktuelne krize u Ormuskom moreuzu. Smatraju da je Komisija propustila priliku da suspendovanjem ovog mehanizma obezbedi direktno i trenutno rasterećenje za evropske poljoprivrednike.

Dodatni problem je to što će se 500 miliona evra usmeravati preko poljoprivredne krizne rezerve, koja nije namenski fond za đubriva. Reč je o instrumentu Zajedničke poljoprivredne politike namenjenom za odgovor na različite krize koje mogu pogoditi poljoprivrednu proizvodnju na nacionalnom ili regionalnom nivou. Više država članica već traži podršku za druge vanredne situacije u pojedinim sektorima, što dodatno otvara pitanje koliko će raspoloživih sredstava zaista moći da bude usmereno na problem đubriva.

Copa-Cogeca sa oprezom gleda i na mogućnost da države članice dopune evropsku podršku nacionalnim sredstvima. Kako navode, u ovom trenutku ne postoji garancija da će sve vlade imati dovoljno fiskalnog prostora ili političke volje da izdvoje dodatna sredstva, posebno u uslovima pritiska na javne finansije širom EU.

Zbog toga ova organizacija poručuje da su potrebne brze odluke, ne samo u pogledu finansijske pomoći, već i kada je reč o regulatornim preprekama. Copa i Cogeca traže hitno izuzeće od ograničenja iz Direktive o nitratima za stajnjak i digestat, kao i veću transparentnost tržišta đubriva.

Iako je proizvodna kampanja za 2026. godinu još u toku, evropski poljoprivrednici već upozoravaju da se mora razmišljati o snabdevanju za 2027. godinu. Očekuje se da će potražnja za đubrivima ponovo porasti uoči naredne setvene sezone. Prema informacijama koje Copa-Cogeca dobija od svojih članica širom Evrope, poljoprivrednici sve češće razmatraju promene u plodoredu, smanjenje upotrebe đubriva, a u pojedinim slučajevima i ostavljanje zemljišta neobrađenim.

Takve odluke, upozoravaju, mogle bi da utiču na obim poljoprivredne proizvodnje, sigurnost snabdevanja hranom u Evropi i dodatni rast cena hrane za potrošače. U svetlu trenutne situacije, od ključnog je značaja da se brzo donesu odgovarajuće mere kako bi se očuvala stabilnost poljoprivrednog sektora i obezbedila sigurnost snabdevanja hranom za sve evropske potrošače.

Vojislav Milovanović avatar