Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske je izjavilo da je vreme za rešavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore pre nego što Crna Gora započne proces pristupanja Evropskoj uniji. U saopštenju se naglašava da su hrvatski zvaničnici tokom celog procesa pokazivali „stratešku strpljivost i razumevanje“, ali da je sada vreme za odlučne korake od strane premijera Milojka Spajića.
Hrvatska očekuje da će Crna Gora pristupiti rešavanju pitanja kao što su obeštećenje logoraša, nastavak potrage za nestalima iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, kao i rešavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica koje su izgubile imovinu u Crnoj Gori. Takođe, traže očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru u Morinju, promenu imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru, i povrat školskog broda „Jadran“. Hrvatska strana naglašava da je preostalo samo nekoliko meseci do kraja godine i poziva crnogorsku vladu na konstruktivan dijalog.
Milun Zogović, potpredsednik DNP-a, reagovao je na ovo upozorenje i istakao da Hrvatska ne može upravljati Crnom Gorom iz Zagreba. On je kritikovao pristup Hrvatske, nazivajući ga političkim tutorstvom, a ne partnerstvom. Zogović je ukazao na kontradikcije u zahtevima Hrvatske, navodeći da Hrvatska ne želi da obešteti porodice žrtava u Lori, dok traži obeštećenje za Morinj gde nije bilo žrtava. On je postavio pitanje kako su pripadnici JNA koji su zarobljeni u BiH završili u logorima u Hrvatskoj, ukazujući na to da je Hrvatska bila uključena u rat.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je odgovorilo da će Podgorica nastaviti da pristupa rešavanju otvorenih pitanja sa Zagrebom otvoreno i odgovorno. Crnogorska vlada podseća na potpisivanje ugovora sa Hrvatskom o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, kao i na obnovu rada međuvladinog mešovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina. Crna Gora je takođe preduzela konkretne aktivnosti usmerene na očuvanje identiteta i unapređenje položaja hrvatske zajednice u zemlji.
Rad nadležnih institucija u Crnoj Gori je intenziviran u oblastima nestalih, procesuiranja ratnih zločina, državne granice i školskog broda „Jadran“. Crnogorska strana naglašava da je pitanje državne granice otvoreno već više od tri decenije, i da njegovo rešavanje zahteva temeljnu pripremu i odgovoran dijalog. Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu se primenjuje bez problema već 24 godine, što su Crna Gora i Republika Hrvatska zajednički konstatovale više puta.
Ova situacija ukazuje na kompleksne odnose između dve države koje su bile deo bivše Jugoslavije, a koji su i dalje opterećeni nasleđem ratova i političkih tenzija. Potrebno je mnogo više od samo političkih izjava da bi se postiglo trajno rešenje, a dijalog i saradnja su ključni za budućnost odnosa između Hrvatske i Crne Gore.
U svetlu ovih događaja, važno je da obe strane prihvate odgovornost i rade na izgradnji međusobnog poverenja, kako bi se otvorila vrata za evropske integracije. Očekivanja Hrvatske su jasna, ali i Crna Gora insistira na svom suverenitetu i pravu na samostalno rešavanje svojih unutrašnjih pitanja. Ova napetost može imati dugoročne posledice ne samo na bilateralne odnose, već i na širu regionalnu stabilnost.
Stoga je ključno da se nastavi sa dijalogom i rešavanjem otvorenih pitanja, kako bi se obezbedila bolja budućnost za građane obe zemlje. U tom smislu, konstruktivni pristup i spremnost na kompromis su od esencijalnog značaja za prevazilaženje istorijskih razlika i izgradnju stabilnijih odnosa između Hrvatske i Crne Gore.
