Stvorena sintetička ćelija koja oponaša život

Stefan Milosavljević avatar

Naučnici su postigli značajan proboj u oblasti sintetičke biologije stvaranjem prve ćelije od nule koja može da se hrani, raste i razmnožava poput prirodne ćelije. Ova inovacija, koja dolazi iz laboratorija Univerziteta u Minesoti, mogla bi otvoriti vrata novim organizmima prilagođenim potrebama čovečanstva, funkcionišući kao žive mašine.

Kejt Adamala, profesorka na ovom univerzitetu, i njen tim razvili su ovu sintetičku ćeliju koristeći nezive hemijske komponente. Iako je još uvek prototip, ova ćelija može pomoći naučnicima u razumevanju porekla života i potencijalno se programirati za rešavanje ključnih bioloških izazova. Ćelija, nazvana „SpudCell“, podseća na jednostavnu bakteriju i nije specifična ni za biljke ni za životinje.

Adamala napominje da su svi sastojci i molekuli u ćeliji precizno definisani, što omogućava njihovo dalje prilagođavanje. Ova sintetička ćelija dolazi kao odgovor na decenije istraživanja koja su se bavila genetskim modifikacijama prirodnih ćelija, kao što je slučaj sa bakterijom E. coli koja proizvodi insulin za lečenje dijabetesa. Naučnici veruju da sintetičke ćelije mogu biti sledeći korak u razvoju biologije, nudeći mogućnosti za nove terapije protiv raka i efikasnije načine za hvatanje ugljen-dioksida.

Ćelije su osnovne jedinice života, ali njihova složenost ostaje misterija. Ljudsko telo sadrži oko 37 biliona ćelija, a naučnici se još uvek bore da razumeju njihovo funkcionisanje. Adamala i njen tim veruju da je njihovo dostignuće važan korak ka razumevanju života. Juval Elani, profesor na Imperijal koledžu u Londonu, ističe da to što je ćelija stvorena od nule znači da su naučnici oslobođeni ograničenja prirodne biologije, što otvara mogućnosti za projektovanje novih bioloških sistema.

SpudCell je još uvek u ranoj fazi razvoja i dok može da se razmnožava, koristi drugačiji mehanizam od prirodnih ćelija, bez citoskeleta. Umesto toga, proizvodi proteine koji uzrokuju pritisak na membranu, dovodeći do njenog razdvajanja. Takođe, ne može samostalno proizvoditi ribozome, već ih koristi iz bakterije E. coli prilikom hranjenja.

Iako se ne može smatrati živim bićem, Adamala veruje da je ovo samo početak i da će dalji razvoj omogućiti stvaranje korisnijih sintetičkih ćelija. Elani i drugi stručnjaci naglašavaju potrebu za oprezom kada je reč o bezbednosti sintetičkih ćelija, ali takođe prepoznaju njihov potencijal.

Organizacija Biotic, koju su osnovali Adamala i njeni saradnici, ima za cilj unapređenje mogućnosti sintetičke ćelije i njen pristup drugim istraživačima. Prema Adamalinim rečima, cilj je da osnovna tehnologija SpudCell-a bude otvorena za sve, kako bi se ubrzao njen razvoj i učinila korisnom za čovečanstvo.

U ovom trenutku, SpudCell ne može proizvesti ništa korisno i nije dovoljno efikasna, ali naučnici se nadaju da će uz saradnju međunarodne zajednice ubrzati njen razvoj do tačke kada će postati funkcionalna i korisna.

Stefan Milosavljević avatar

Više članaka i postova