Hidrologija i obnovljivi izvori podigli proizvodnju struje u BiH

Vojislav Milovanović avatar

Stanje elektroenergetike u Bosni i Hercegovini tokom prvog polugodišta 2023. godine pokazuje poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu. Ova pozitivna promena može se pripisati povoljnim hidrologijskim uslovima, kao i povećanom broju novopriključenih vetro i solarnih elektrana. Ovi faktori su doprineli stabilnosti elektroenergetskog sistema i obezbedili veće količine električne energije.

U prvom polugodištu 2023. godine, proizvodnja električne energije u BiH je porasla, a značajan deo ovog rasta dolazi iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane su i dalje dominantne, ali je primetan i porast proizvodnje iz vetro i solarnih elektrana. Ovaj trend je rezultat strategija koje su usmerene ka povećanju udela obnovljivih izvora energije, što je u skladu sa globalnim ciljevima smanjenja emisije CO2 i prelaska na održive oblike energije.

Prema izveštaju, tokom prvih šest meseci 2023. godine, hidroelektrane su proizvele značajan deo ukupne električne energije. S obzirom na to da su hidrologiški uslovi bili povoljni, proizvodnja iz hidroelektrana je bila iznad proseka. Ovaj faktor je imao ključnu ulogu u stabilizaciji elektroenergetskog sistema, posebno u vremenskim periodima kada su potrošnja i potražnja za električnom energijom bile visoke.

Osim hidroelektrana, BiH beleži i značajan porast u sektoru obnovljivih izvora energije, posebno u vezi sa vetro i solarnim elektranama. Broj novopriključenih kapaciteta u ovim sektorima je povećan, što dodatno doprinosi diversifikaciji energetskih izvora. Ova diversifikacija je od suštinskog značaja za smanjenje zavisnosti od uvoza električne energije i povećanje energetske sigurnosti zemlje.

Regulatorna tela u BiH takođe podržavaju razvoj obnovljivih izvora energije kroz različite podsticaje i olakšice. Ove mere podstiču investitore da ulažu u nove projekte, što rezultira novim radnim mestima i jačanjem lokalne ekonomije. Ulaganja u obnovljive izvore energije su neophodna ne samo zbog ekoloških razloga, već i zbog ekonomske održivosti i energetske nezavisnosti zemlje.

Međutim, izazovi ostaju. Iako je stanje elektroenergetike poboljšano, BiH se suočava sa potrebom za modernizacijom starih energetskih postrojenja i unapređenjem infrastrukture. Mnoge termoelektrane su zastarele i neefikasne, što može staviti pritisak na sistem u uslovima povećane potražnje. Pored toga, klimatske promene imaju potencijal da utiču na hidrologiju, što može otežati proizvodnju iz hidroelektrana u budućnosti.

Za dugoročnu stabilnost elektroenergetskog sistema, važno je razvijati strategije koje uključuju i povećanje energetske efikasnosti. Rad na smanjenju gubitaka u distribuciji električne energije i promovisanje korišćenja energetski efikasnih uređaja može značajno doprineti smanjenju ukupne potrošnje energije.

Uprkos izazovima, postoje i pozitivni trendovi. Razvoj „zelene“ ekonomije i prelazak na održive oblike energije su prioriteti na globalnom nivou, i BiH se trudi da se uključi u ove trendove. Saradnja sa međunarodnim organizacijama i investitorima može pomoći u obezbeđivanju potrebnih sredstava i znanja za dalje unapređenje elektroenergetskog sektora.

Na kraju, BiH ima potencijal da postane lider u regionu kada je u pitanju korišćenje obnovljivih izvora energije. Sa pravim politikama i investicijama, zemlja može osigurati održiv i stabilan energetski sistem koji će zadovoljiti potrebe građana i industrije, a istovremeno doprineti globalnim ciljevima očuvanja životne sredine. Kroz kontinuirani razvoj i unapređenje, BiH može postati primer drugim zemljama u regionu kako se može uspešno prelaziti na obnovljive izvore energije.

Vojislav Milovanović avatar