Novo mesto za uživanje leti u Beogradu: Ovo je Paradajz ostrvo, na 15 minuta od centra

Stefan Milosavljević avatar

Svi znamo za Veliko ratno ostrvo i malo ostrvo, a Beograd skriva još jedno skriveno blago – „Paradajz ostrvo“ ili „Višnjička ada“. Ovo mesto je pravi raj za odmor na reci, smešteno prekoputa obale Višnjice, uz samu Adu Huju. Paradajz ostrvo je posebno jer se nalazi samo osam kilometara od centra Beograda, što ga čini lako dostupnim za sve ljubitelje prirode i rekreacije.

Ostrvo je nastalo sredinom osamdesetih godina prošlog veka, kada je Dunav počeo da nanosi zemlju koja je formirala novo beogradsko ostrvo. Njegovo ime dolazi od samoniklog paradajza koji se tu pojavio, stvarajući jedinstvenu karakteristiku ovog mesta. Iako je reč o prirodnom ostrvcu, čovek je takođe doprineo njegovom razvoju koristeći šut. Danas, Paradajz ostrvo predstavlja prirodnu oazu sa šumom koja prekriva skoro celu površinu od dva hektara.

Tokom godina, ostrvo je bilo zaboravljeno, prekriveno rastinjem i smećem koje je voda donosila. Međutim, pre nekoliko godina je urađeno uređenje koje je promenilo njegov izgled i funkciju. Sada je to mesto koje nudi trim stazu, drveni amfiteatar, terene i sojenice, što ga čini savršenim za odmor, rekreaciju, ribolov i čak kupanje.

Ključna figura u obnovi ovog ostrva je Žikica Cvetković, koji je prepoznao zapostavljenost prirode u ovom delu Beograda. Kada nije mogao da zaplovi dunavskim rukavcem zbog smeća, odlučio je da deluje. Učestvovao je u opštinskom projektu za uređenje životne sredine i dobio sredstva za rad sa svojim udruženjem „Eko pokret štediša“. U procesu obnove, odstranjeno je čak 8.000 džakova smeća, vraćajući ostrvu njegovu prirodnu lepotu.

Ova lokacija je nekada bila mnogo čistija pre razvoja industrije u Beogradu tokom 1950-ih. Ada Huja, koja je takođe bila ostrvo, imala je plaže, a tu se nalazilo i izvorište sumporne vode, zbog čega je naselje kraj Višnjice nazvano Višnjička banja. Nažalost, sa razvojem grada, u ovom području je formirana gradska deponija koja je značajno naružila i zagađivala okolinu. Deponija je zatvorena 1974. godine i prebačena u Vinču, ali su posledice tog razvoja ostavile trag.

Danas, Paradajz ostrvo je omiljeno izletište za građane Višnjice, Banje i Karaburme. Njegova blizina Beogradu, kao i prirodne lepote koje nudi, čine ga idealnim mestom za beg od gradske gužve. Posetioci mogu uživati u šumskim stazama, mirisima prirode i tišini koja se može čuti dok se opuštaju uz obalu reke.

U poslednjih nekoliko godina, Paradajz ostrvo postalo je i popularno mesto za ribolov. Ljubitelji ovog sporta često dolaze ovde da se opuste i uživaju u tišini dok čekaju da im riba zagrize. Pored ribolova, ostrvo je postalo i omiljeno mesto za porodice koje žele da provedu kvalitetno vreme zajedno.

Uređenje ostrva i obnova prirodnog okruženja doprineli su vraćanju života u ovaj deo Beograda. Paradajz ostrvo je sada simbol zajedničkog truda i posvećenosti očuvanju prirode, podsećajući nas na važnost očuvanja prirodnih resursa i lepote koja nas okružuje.

Žikicina priča i trud su inspirativni primeri kako pojedinci mogu napraviti razliku u svojim zajednicama. Paradajz ostrvo nije samo prirodna lepota, već i podsećanje na odgovornost koju imamo prema našem okruženju. S obzirom na to koliko je važno čuvati prirodu, nadamo se da će ovo ostrvo nastaviti da inspiriše ljude da brinu o svojoj okolini i da se bore za očuvanje prirode za buduće generacije.

U Beogradu postoji mnogo lepih mesta, ali Paradajz ostrvo sa svojom jedinstvenom pričom i prirodnim lepotama svakako zaslužuje posebnu pažnju svih nas.

Stefan Milosavljević avatar